Imala sam čast da kraj oktobra provedem u San Francisku, kao jedan od studenata-stipendista „Svjetske konferencije naučnih novinara“. Bili su to dani za druženje, učenje i umrežavanje, dani za pisanje priča. Najdraže uspomene pretočih u riječi, za koje se nadam da će učiniti da i vi osjetite dašak kreativne atmosfere koja je vladala među prisutnima.
Posljednja sedmica u oktobru bila je rezervisana za desetu Svjetsku konferenciju naučnih novinara (WCSJ2017), koja se održala od 26. do 30. oktobra u San Francisku. Organizatori ove manifestacije bili su američko Nacionalno udruženje naučnih pisaca (NASW), Savjet za pospješivanje naučnog pisanja (CASW) i Svjetska federacija naučnih novinara (WFSJ). Tokom prva tri dana, predavanja su se održavala u hotelu „San Francisco Marriott Marquis“. Zvanični domaćini konferencije bili su i Univerzitet San Francisko i Univerzitet Berkli, pa je tako svaki učesnik mogao da bira koji će kampus posjetiti tokom četvrtog dana WCSJ-a, kao i sa kojim će naučnikom ručati tog dana. Učenje uz šetnju čekalo nas je u ponedjeljak, jer je svako od nas išao na jednodnevni izlet po sopstvenom izboru.
Bogat program obuhvatao je radionice, predavanja, panel diskusije i izlete, koncipirane oko najvažnijih tema sa kojima se naučnici i naučni novinari danas susreću. Kako izvještavati o činjenicama potkrijepljenim istraživanjima danas, kada raste skepticizam prema nauci? Kako izvještavati o seksualnom uznemiravanju i diskriminaciji u naučnim krugovima? Gdje su granice etičnog ponašanja u naučnim istraživanjima? Kako stvoriti više medijskog prostora za sadržaje iz zemalja u razvoju i zajednica urođeničkih naroda? Ovo su samo neka od pitanja o kojima je bilo riječi, kako u konferencijskim salama, tako i u pauzama, na hodnicima, ali i na večernjim okupljanjima, tokom kojih smo se upoznavali sa kolegama iz drugih krajeva svijeta.
Organizatori su na zvaničnom sajtu objavili kako je bilo između 1200 i 1500 posjetilaca. Među njima se našlo i nas 21 studenata-stipendista, naučnih novinara na početku karijere (ukupno nas je bilo 22; jedan student nije bio u mogućnosti da prisustvuje događaju). Svako od nas dobio je zadatak da izvještava o dvije sjednice sa WCSJ po svom izboru. Ukoliko želite više da saznate o sadržaju predavanja, preporučujem da svratite do WCSJ-ove „Studentske redakcije“. U nastavku ovog teksta biće riječi o manje formalnoj strani konferencije: iskustvima koja nauku čine bliskom, time što je dočaravaju na kreativan način.
Exploratorium – mjesto u kojem će svako zavoljeti nauku
Ako poznajete nekoga ko ne voli prirodne nauke, dovedite ga u „Exploratorium“. Ovaj naučni muzej čini da se svi posjetioci, bez obzira na njihov uzrast, raduju kao djeca dok istražuju eksponate unutar kompleksa. A njih je mnogo, i svaki će hraniti vašu znatiželju još intenzivnije nego onaj prethodni. Učiniće da vučete za rukav ljude sa kojima ste došli, da ushićeno vičete: „Dođi ovo da vidiš!“, i da se sjetite kako nauka nije nešto daleko, već sve što čini naše malene svjetove.
U moru eksperimenata koji su izazivali salve smijeha ili najiskrenije uzdahe oduševljenja, moja omiljena instalacija bila je „Machine With Concrete“, autora Artura Gansona. Nju čini set od 12 zupčanika, namještenih tako da se svaki kreće sporije od onog prethodnog. Prvi napravi pun krug za 0,283 sekunde. Peti, za 2,8 godina. Punu rotaciju šestog zupčanika niko od nas neće dočekati – za nju je potrebno 140,2 godina. A dvanaesti? Nakon svakih 2,2 miliona milijardi godina. Zvuči nevjerovatno, zar ne!? Naučnici su izračunali da je cijela planeta Zemlja stara otprilike 4,54 milijardi godina, a jednom malenom krugu nazubljenog ruba treba toliko vremena da se okrene za 360 stepeni.
Objed u znaku nauke
U rukama – papirna kesa. U njoj sendvič, kolač, voda i dvije jabuke. Sjedjela sam u klupi na Univerzitetu Berkli, okružena brojnim kolegama, koji su odabrali da pauzu za ručak provedu na originalan način. U okviru radionice „Ručak sa naučnikom“, istraživač i profesor na Univerzitetu Berkli, Džastin Brašares, proveo je popodne razgovarajući sa nama o vezi između smanjenja biodiverziteta i društvenih sukoba. Sa svojim timom, Brašares je istraživao kako konzumacija divljih životinja i uništavanje divljih staništa utiče na ljude i pružio nam slikovite primjere koji ilustruju taj odnos.
U naizgled nepovezanim fenomenima koji se dešavaju uporedo Brašares je pronašao niz signala da nešto nije u redu sa našim ekosistemom. U posljednjih nekoliko godina, djeca u pojedinim afričkim zemljama odsustvuju iz škole da bi pomagala svojim roditeljima u polju. Paralelno je zabilježen porast populacije babuna. Oni su se, pak, prenamnožili jer krivolov cvjeta, pa predatori koji se njima hrane dospijevaju na liste ugroženih vrsta. Da bi se prehranili, ovi majmuni upadaju na plantaže tamošnjeg stanovništva i kradu usjeve. Posljedično, djeca, kojoj je školsko obrazovanje jedini način da steknu vještine koje bi popravile njihov kvalitet života, nisu u mogućnosti da prisustvuju časovima jer čuvaju polja od majmuna. Dvije posljedice krivolova: jedna direktna, jedna indirektna, i primjer koji je učinio da se zamislimo. Zaista sjajan način da podijelite objed sa nekim.
„X“ fabrika – primjer da je uspjeh moguć ako ciljate na mjesec
„Guglova“ mlađa sestra možda vam nije poznata po imenu, ali jeste po inovacijama koje je iznjedrila, poput „Waymo“ automobila na automatsko upravljanje, ili „Daydream View“ naočarama za virtuelnu stvarnost. Kompanija „X“, koja je u vlasništvu „Alfabeta“, je svojevrsni „innovation hub“, u kojem se radi isključivo na stvaranju tehnologija koje bi drastično popravile stanje u kojem se društvo nalazi.
Kako nam je objasnio jedan od osnivača ove kompanije, Astro Teler, u „X“-u biraju projekte koji „ciljaju na mjesec“; naizgled neostvarive ideje koje su presjek postojanja velikog problema, radikalnog rješenja i inovativne tehnologije koja bi to rješenje približila ljudima.
Ambiciozne poduhvate „X“ tim potkrepljuje jedinstvenom životnom filozofijom, za koju je Teler objasnio da se bazira na pet postulata. Neki od njih su možda suprotni onome što ste navikli da čujete, ali su primjenjivi u svim situacijama kada želite da svojoj ideji udahnete život.
1. „Ciljajte na 10 puta bolje, ne na 10% bolje.“ Da bi uradili nešto što niko drugi nije do sada, morate razmišljati kao što niko nije do sada. Ako vam je cilj da budete 10% bolji od konkurencije, polazna tačka biće vam najbolji proizvod na tržištu i vi ćete se samo potruditi da ga unaprijedite. Međutim, ako ciljate na 10 puta veći uspjeh, nećete krenuti od proizvoda, već od samog problema koji treba riješiti. U tom slučaju postoji mogućnost da pronađete potpuno inovativno rješenje za taj problem kojeg se do sada niko nije dosjetio.
2. „Zaljubite se u problem, ne u tehnologiju koja ga rješava.“ Odaberite jedan problem sa kojim se društvo suočava – u „X“-u ciljaju na najveće probleme koji muče čovječanstvo. Zatim krenite da razmišljate o izumima koji bi pomogli da se taj problem riješi. Ako se zaljubite u sam problem, neće vam predstavljati prepreku neprospavane noći i sati provedeni u radu, niti dolazak do rješenja zaobilaznim putem; isprobavanjem brojnih putanja, sve dok konačno ne nađete onu pravu.
3. „Slavite neuspjehe.“ Promašaji su sastavni dio rada i nisu razlog da se obeshrabrite. Ako ste vrijedno radili do samog kraja, iskoristite to iskustvo kao lekciju. Ukoliko se pokazalo da vaša ideja nije primjenjiva u praksi, preusmjerite kreativnu energiju na nešto drugo. Ako je, pak, potreban drugačiji pristup istom problemu, procijenite šta treba promijeniti i nastavite dalje sa radom. U „X“-u vjeruju da što prije naiđete na prepreku, prije ćete moći da je preskočite – ili pređete na rad na drugom projektu. Posljedično, to znači da brže uspijevate jer učite na sopstvenim greškama čim se one dogode.
4. „Što prije sa svojom idejom izađete u „stvaran“ svijet, to bolje.“ Koliko god mislite da ste analizirali sve aspekte lansiranja sopstvenog projekta, stvaran svijet uvijek ima neku nepredvidivu okolnost u svom rukavu, koja je spremna da vam pomuti konce. Zato je dobro da što prije testirate primjenjivost i praktičnost svoje ideje u realnim okolnostima, zabilježite sve što treba naknadno prilagoditi, a potom se bacite na izmjene.
5. „Budite onoliko skromni koliko ste odvažni.“ Za velike ideje su potrebni veliki snovi, pa samim tim i veliko samopouzdanje, ali da bi dosegli uspjeh morate sačuvati skromnost. Radovati se svakom pomaku naprijed, ma koliko mali bio. Biti svjesni toga da će uvijek biti projekata koji neće ugledati svjetlost dana. Cijeniti sve ljude sa kojima radite. Zadržati želju da ultimativno, sve što stvorite doprinese napretku društva.
