Razgovori sa izdavačima su vođeni u okviru Plezir online sajma knjiga, objavljenog u novembarskom izdanju magazina Plezir.
Sanja Savić Marinković, Bedem
Kako ste vi zavoleli književnost?
Moram da priznam da se ljubav prema književnosti u mom slučaju javila iz otpora prema knjigama. Kao maloj su mi čitali slikovnice, a onda sam imala jedan dugačak period kada sam čitala samo neophodne lektire. Kao da se moj unutrašnji svijet nije poklapao sa nastavnim planom i programom. Kada krajem osnovne škole počinjem da čitam „Zločin i kaznu” i „Jenki na dvoru kralja Artura” preda mnom se otvaraju neki novi svjetovi, koji mi prijaju. Tada nastaje ona suluda glad za čitanjem i želja da pročitam sve ikada napisano na svijetu. Surova želja, svakim danom otkrivam…
Koja je za vas najlepša strana izdavačkog posla?
U Mladenovom i mom slučaju je izdavački posao nerazdvojiv od pisanja samog, zato što objavljujemo samo svoje tekstove. Izdavaštvo je u ovom slučaju zaokružilo naše bavljenje knjigama. Mnogo toga smo saznali o knjižarstvu, plasmanu knjiga, pa i knjigovodstvu i vođenju firme. Svakako da bi nam bilo lakše da objavljujemo kod drugih izdavača, ali za sada nam ovaj koncept zaokruženog malog preduzetništva u potpunosti odgovara.
Utisci sa Sajma?
Sajam nije samo prilika da se prodaju knjige, to je takoreći, pravi mali knjiški grad. I veoma smo srećni što postoji manifestacija kao što je sajam koja ima prednost, zahvaljujući svojoj višedecenijskoj tradiciji, da za nju znaju svi koji imaju dodir sa književnim svijetom. Sajam je zbog toga prilika da na jednom mjestu u kratko vrijeme vidite ljude koji su vam važni, porazgovarate s njima, dogovorite neki novi susret, razmijenite iskustva.
Najprodavaniji naslovi ove godine?
I ove godine najprodavaniji su bili romani u našem slučaju Mladenovi „Jezava” i „Večna kuća”, kao i moj „Teferič na Slaviji”. Na naše iznenađenje, i knjige za djecu su privukle pažnju i prodavale se – Mladenova poema „Abrakadabra, a brak za dabra”, kao i moja „Priča o Miki mravu” koja je ujedno jedini nov naslov koji smo, u saradnji sa Narodnom bibliotekom „Veljko Dugošević” pripremili baš za sajam. Mladen priprema novi roman, najavili smo ga za sajam, što bi izdavački bio pametan potez, međutim, pošto su u našem slučaju vlasnici „Bedema” i pisci, priuštili smo sebi taj luksuz da se roman ovog puta ne priprema u brzini.
Naslovi na koje biste vi želeli da skrenete pažnju čitaocima Plezira.
Što se tiče Bedema, neka to budu naslovi iz ovogodišnje produkcije – već pomenute dvije knjige za djecu „Abrakadabra, a brak za dabra” Mladena Milosavljevića i „Priča o Miki mravu” Sanje Savić Milosavljević. Njima bismo dodali i moju zbirku pjesama (za sada jedinu u Bedemu) „Unutrašnji reljefi”.
Abrakadabra, a brak za dabra
Mladen Milosavljević
Često me novinari pitaju: ima li naslednika Dušku Radoviću, Mići Danojliću, Dobrici Eriću, Draganu Lukiću, Dragomiru Đorđeviću?… Sad znam – evo ga u Mladenu Milosavljeviću! ABRAKADABRA, A BRAK ZA DABRA je ogledalo pesnika koji se može smatrati naslednikom te plejade stvaralaca za mlade ljude! Odabrana tema, koja neodoljivo podseća na Milnovog Vinija Pua, i Ćopićevog Mačka Tošu, upakovana u skladne rime i besprekoran ritam koji prati smisao bez proizvoljnosti, a sve to smešteno u zanimljiv format, biće, nadam se, prihvaćena knjiga, kako pogodna za stručno promišljanje o fenomenima i tajnama detinjstva, tako i kao lektira u najširoj čitalačkoj javnosti!
Ljubivoje Ršumović
Unutrašnji reljefi
Sanja Savić Milosavljević
Unutrašnji reljefi su visoko moderna, inspirativna i provokativna pjesnička knjiga. Čitajući je, pomišljamo da je nastala na temelju formule koja zna tajnu pretvaranja patnje u zlato. Riječ je, po našem uvjerenju, o suptilno angažovanoj, inteligentnoj, duboko proživljenoj, pokatkad autoironičnoj i autentičnoj poeziji. Pored toga što otkrivaju emotivni i intelektualni kardiogram autorke, Reljefi nam omogućavaju da u njegovim teksturama raspoznamo i sopstveni lik.
Slobodan Jović
Priča o Miki mravu
Sanja Savić Milosavljević
Pisana nenametljivim i šarmantnim jezikom, uz obilje arhetipskih motiva, likova i situacija, Priča o Miki mravu prevazilazi okvire književnosti za decu obraćajući se, pre svega i bez obzira na godine, detetu u svima nama. Ako ste voleli Bambija i Kralja lavova, zavolećete i Miku, neobičnog stanovnika običnog mravljeg sveta, u čijoj će se avanturi prepoznati mnogi. Ne propustite ovo sjajno delo, koje će, uveren sam u to, čitati i vaša deca.
Mladen Milosavljević
