Priča o Dunavu

Leto se ne pridržava vanrednog stanja. Imajući u vidu situaciju, mnogi građani se odlučuju da ovaj period iskoriste da obiđu predele naše zemlje koji odišu odmorom. Bilo da se odlučite za istok ili zapad Srbije imaćete šta da vidite. Ova mala, balkanska zemlja, sa puno socijalnih i političkih problema, nadomestila je svoje nedostatke pejzažima šuma, reka i jezera koji kao da su stvoreni da ih neko oslika na platnu.

Foto: Jovan Ilijević

Pejzaž istočne Srbije, tačnije nacionalni park Đerdap uz sve svoje lepote, UNESCO je 2020. godine dodao na listu svetskih geoparkova.

Šta su geoparkovi?

U pitanju su predeli koji se svojom bogatom prirodom razlikuju od okoline, uz mesta koja se nalaze na ovom području, jedinstveno su blago od nacionalne, ali i svetske, vrednosti. Prostor Đerdapskog geoparka prostire se na 1300 kvadratnih kilometara. Upravo ovaj kilometarski reljef odgovorio je na postavljena pitanja UNESCO-a. Da li se u Đerdapskoj klisuri mogu pronaći nasleđa koja imaju međunarodni značaj? Da li je moguće od lokalnih mesta ekonomski i turističku, procvetati? Hajde da počnemo ispočetka, vozeći se iz Beograda do Kladova.

Golubačka klisura, nad kojom stoji ponosna Golubačka tvrđava mogla bi biti vaše prvo odmaralište. Parkirajte svoj automobil i krenite stazama do kompleksa u okviru tvrđave. Ako se prihvatite letaka saznaćete da se tlo Golupca treslo još u doba rimskih osvajanja, ali da je svoju moć i čar ovo mesto dobilo zahvaljujući despotu Stefanu Lazareviću. Nakon razgledanja i posete muzeju koji se nalazi u kompleksu, možete sesti u automobil i nastaviti vijugavim putem ka Lepenskom viru.

Foto: Jovan Ilijević

Arheološko nalazište koje je nezaobilazno stajalište na svim ekskurzijama jeste Lepenski vir. Šetnja gustom šumom vodi vas do kompleksa koji je iskopine u okolini prigrlio i u zagrljaju ih drži još od kada su 1960. godine Obrad Kujović i Ivica Kostić otkrili ovaj praistorijski predeo. Epicentar mezolitskih i neolitskih nalazišta prekriven je staklenim krovom što razgledanje čini magičnim. Kada uzmete privezak ili ukrasni magnet za vaš frižider sa likom „Lepenka”, čovečuljka koji nalikuje ribi, možete da napustite zemljište na kome je kulturni ples ljudski život igrao od 7.000. do 4.000. pre nove ere.

Donji Milanovac očekuje turističke posete i s nestrpljenjem čeka da vam ispriča priču o svom davnom vremenu kada ga je rimsko naselje Taliata držalo u rafiniranoj šaci. Veliki i Mali kazan smeše se u neposrednoj blizini, dok Dunav peva svoju pesmu u andante tempu. Vodotok u Malom i Velikom kazanu nekada je bio jako opasan, ali se izgradnjom hidroelektrane Đerdap voda značajno umirila. Rimski carevi Tiberije, Klaudije kao i Domentije polagali su materijal za rimske puteve koji su ovde prvi postavljeni. Njihovu ideju prodora u Rumuniju uspeo je da sprovede Trajan, sigurnim i upornim radom, u periodu mira između Dakijskih ratova Trajan je izgradio most, jedini koji nije sam projektovao, već Apolodorus od Damaska. Most je predstavljao najbitniju tačku uporišta za osvajanje Dakije. Ostatke mosta moguće je i dan danas videti pokraj sela Mala Vrbica.

Trajanovu tablu, koja se nalazi u neposrednoj blizini mestašca Tekija, možete videti samo plovnim putem, što su žitelji ovog mesta omogućili svojim brodićima i svakodnevnim turističkim turama. Dok plovite, nemojte da zaboravite da pogledom upijate okolinu, a u vašem vidokrugu, u jednom trenutku, naći će se uklesano lice Decibela, čuvara gvozdene kapije i velikog Trajanovog neprijatelja.

Foto: George Bufan

Ukoliko ste ljubitelji visina, Đerdapska klisura nudi prelepi pogled na svom vrh. U pitanju je put, u blizini planine Miroč, koji vodi do vidikovca nad kazanima. Veliki Štrbac oduzeće vam dah, delom zbog svog nezgodnog položaja i toga što obilazak iziskuje vašu fizičku spremnost, a delom zbog plavetnila i zelenila koje će se pred vašim pogledom prostrti.

Kladovo je, jagodica, jer verujem da nismo svi ljubitelji višnjica, na šlagu. Arheološki muzej otvoren je za sve radoznale umove, kilometarska plaža trepti od uzbuđenja da joj peškiri turista svojim šarenilom ulepšaju pesak, dok tvrđava Fet-islam, versko blago i jedno od pet tačaka koje su Turci držali posle carigradskog ugovora 1862. godine strpljivo čeka da je posetite. Fet-isla ispunjen je tamnicama, rovovima, a na samom ulazu u utvrđeni grad nalaze se mostovi koji se podižu i spuštaju. Ova tvrđava danas ljubazno prihvata sve sportiste koji žele da se oprobaju na terenima unutar nje.

Foto: Jovan Ilijević

Ukoliko pak želite da nastavite još nizvodno, u mogućnosti ste da svoje radoznalo srce zaustavite pred pritokom Dunava, rekom Vratnom. Oko ove reke okupile su se prirodne divote istočne Srbije, kao i manastir Vratna čija su vrata uvek otvorena za posetioce. Kladovska okolna sela, bilo da se nalaze u gornjem ili donjem ključu, u velikoj meri su zaslužna za arheološka otkrića koja se danas nalaze u muzejima. Ovaj predeo ima sličnosti sa Rimom po tome što je u klisuri i okolini i dan danas mnogo kulturnih zaostavština sakriveno.

U Brzoj Palanci, varošici nadomak Kladova, dogodila se jedna od „rimskih priča”. Godine 1962. Marko Perić je kopajući svoju zemlju pronašao celu jednu mermernu statuu i fragmente drugih. Velika statua pripadala je kultu prenesenom iz Doliha, severne Sirije, među rimske legije. Posle osvajanja Kraljenine Komegana od strane Vizantijaca kult se sigurno širio. Svetilište Jupitera Dolihenua oformlljeno je upravo na teritoriji današnjeg mesta Brza Palanka. Jupiter predstavljen je na biku sa dvojnom sekirom u desnoj, a munjom u levoj ruci, što su arheolozi mogli da utvrde kada su sav materijal pronađen u bašti gospodina Perića iskopali i s njega skinuli prašinu.

Put vas može navesti i do vodopada Bladerije, ako samo još malo nastavite ka Negotinu iz Brze Palanke.

Foto: Jovan Ilijević

Bez sumnje, Nacionalni park Đerdap ispunio je sve uslove i od početka do kraja dunavske pesme melodija vam obećava razonodu, uživanje i jedinstveni osećaj ponosa, jer ste u mogućnosti da u prirodnim darovima svoje zemlje uživate. Ukoliko do sada niste isplanirali vaše putovanje ili tražite mesto gde da provedete produženi vikend, nema sumnje da je Dunav spreman da vas ugosti.

Share