Po D.T. Suzukiju, japanskom učenjaku prve polovine prošlog veka, osnovna razlika između čoveka Istoka, Zapada i Južne Amerike je odnos prema prirodi i okolini. Čovek Istoka živi u skladu sa prirodom, živi sa njom i u njoj, čovek Zapada pokušava da pokori prirodu i potčini je svojoj volji, a čovek Južne Amerike se plaši prirode i odnosi se prema njoj sa strahopoštovanjem.
![](https://plezirmagazin.net/wp-content/uploads/2022/03/Cvece-u-Zemlji-izlazeceg-sunca.jpg)
Piše: Vesna Belušević
Japanci posmatraju i osluškuju prirodu i mnoga dešavanja i delanja su u skladu sa menjanjem godišnjih doba. Japan je dugačka zemlja čija se ostrva protežu od Ohotskog mora na severu do Istočnokineskog mora na jugu i samim tim je flora veoma raznolika i živa tokom cele godine.
Od početka do kraja godine, barem u nekom delu Japana nešto cveta. Najpoznatije je svakako cvetanje trešnje koje počinje na jugu početkom marta, a na severu tek u maju. SAKURA, trešnjin cvet, je nacionalni cvet Japana koji stanovnicima ove ostrvske zemlje simbolizuje istovremeno i nadu i kratkovečnost. Cvetanje trešnje simbolizuje početak, a april je, kad trešnje cvetaju u najvećem delu Japana, početak nove školske i fiskalne godine.
![](https://plezirmagazin.net/wp-content/uploads/2022/03/Cvece-u-Zemlji-izlazeceg-sunca-1.jpg)
Trešnjin cvet traje veoma kratko, kao i ljudski život i podseća Japance da uživaju u životu što više. Svi Japanci na neki način obeležavaju cvetanje trešnje. HANAMI (bukvalno prevedeno znači gledanje cveća) je japanska tradicija da se ljudi okupljaju u društvu uz prikladnu hranu i piće (doduše, ponekad i neumereno) slave lepotu, nežnost i krhkost trešnjinog cveta. Sakura i ostalo cveće je opevano bezbroj puta u japanskoj haiku poeziji:
![](https://plezirmagazin.net/wp-content/uploads/2022/03/Cvece-u-Zemlji-izlazeceg-sunca-8.jpg)
„Dugo je čekam,
Dušu cveta trešnje,
-a brzo prođe.” (Sogi)
Među prvim cvetovima u Japanu posle zime dolazi UME, cvet šljive. Kad šljive počnu da cvetaju u februaru to je znak da proleće kuca na vrata. U Japanu postoji nekoliko tradicionalnih festivala gde mnogi turisti dolaze da se dive lepoti šljivinog cveta.
![](https://plezirmagazin.net/wp-content/uploads/2022/03/Cvece-u-Zemlji-izlazeceg-sunca-2.jpg)
„U mirisu cveta šljive
granulo je Sunce
na brdskom puteljku” (Bašo)
Glicinija, FUĐI, privlači posetioce iz Japana i inostranstva u prefekturu Toćigi, u park Ašikaga gde su najčešće svetlo plavi cvetovi dugački i do pola metra. Glicinije mogu biti i ružičaste, boje lavande, kremaste ili čisto bele. Uz efikasno osvetljenje, park Ašikaga u punom cvatu deluje kao nestvaran prizor nadrealne lepote.
![](https://plezirmagazin.net/wp-content/uploads/2022/03/Cvece-u-Zemlji-izlazeceg-sunca-3.jpg)
„Za mesečine
k’o da je daleko boja
i miris glicinije.” (Buson)
Žuti cvet uljane repice, NANANOHANA, se koristi u proizvodnji ulja već desetine vekova. Repica cveta u isto vreme kad i trešnja, tako da se često mogu videti žuta, rascvetana polja u okolini reka i jezera gde je posađeno drveće trešnji.
![](https://plezirmagazin.net/wp-content/uploads/2022/03/Cvece-u-Zemlji-izlazeceg-sunca-4.jpg)
„Repice cvate-
Mesec na istoku,
Sunce na zapadu.” (Buson)
HASU je cvet lotusa čiji se koren, RENKON, koristi u japanskoj ishrani. Lotus je cvet koji simbolizuje čistoću, prosvetljenje i ponovo rađanje. Iako je koren lotusa u mulju, u najprljavijim vodama, cvetovi na površini vode su izuzetno privlačni i mirisni u beloj, roza ili crvenoj boji. Lotusi se najčešće nalaze u jezercima pored hramova i svetilišta.
![](https://plezirmagazin.net/wp-content/uploads/2022/03/Cvece-u-Zemlji-izlazeceg-sunca-5.jpg)
„Jezero lotusa!
Ne, odaberite ovo
kao festival duhova”. (Bašo)
Hrizantema, KIKU, je simbol dugovečnosti i plemenitosti u Japanu i istovremeno je simbol jeseni i žetve. Crvene hrizanteme se poklanjaju voljenim osobama ili onima koji se posebno poštuju, a bele hrizanteme se koriste za sahrane i grobove. Ovaj cvet se koristi na ukrasima, nalazi se na novčiću od pedeset jena. Deveti septembar je u Japanu „Dan hrizantema” i to je festival koji datira još iz 10. veka. Carska porodica u Japanu se naziva „Presto hrizantema” jer je ovaj cvet simbol japanskog cara koji koristi sliku hrizanteme na službenim pečatima.
![](https://plezirmagazin.net/wp-content/uploads/2022/03/Cvece-u-Zemlji-izlazeceg-sunca-7.jpg)
„Paljenje fenjera-
Žute hrizanteme
izgube boju. (Buson)
CUBAKI su japanske kamelije koje cvetaju i duž obale gde je klima blaža i u snežnim predelima gde se nazivaju snežna ruža. Ulje od semena kamelije se koristi u Japanu duže od dve hiljade godina, a sam cvet se koristi u ikebanama, uz čajnu ceremoniju. Postoje na desetine vrsta kamelija koje se gaje u botaničkim baštama koja su omiljena mesta ljubiteljima cveća.
![](https://plezirmagazin.net/wp-content/uploads/2022/03/Cvece-u-Zemlji-izlazeceg-sunca-6.jpg)
„Na tlo je pao
i prosuo vodu
-cvet kamelije.” (Bašo)
Japanci vole sve što dolazi iz inostranstva, pa ima mnogo botaničkih bašti, parkova i zasađenih površina cvećem iz drugih zemalja: lale, ruže, hortenzije, nemofilije, lavanda, dalije itd. Ne samo što se cveće gleda dok je sveže, postoje razni načini za održavanje cveća: sušenje i zamrzavanje kako bi razno cveće bilo dostupno svima u bilo kom godišnjem dobu. Kao i svemu, tako i kad se radi o cveću, Japanci se maksimalno trude da budu blizu savršenosti, što im često polazi za rukom, a iza toga stoji strpljenje, rad i ljubav.