Ajn Rand: Žena koja je verovala u slobodu

Na početku dvadesetog veka u carskoj Rusiji rođena je Alisa, u uglednoj lekarskoj porodici. Otac je bio farmaceut i imao je svoju apoteku. Rano je zavolela pisanje, zbog čega je sa samo devet godina odlučila da će u životu biti pisac. Dolaskom boljševika na vlast, njen otac gubi svoju apoteku, koja pada u ruke komunista. Porodica biva prinuđena da se spašava, te beži na Krim kako bi finansijski mogli da se oporave. Nekoliko godina nakon boljševičke bure vraćaju se u Peterburg, gde mlada Alisa upisuje fakultet. S obzirom na to da je pokazivala simpatije prema zapadnjačkoj kulturi, imala je problema sa prihvatanjem komunističke ideologije koja je bila alfa i omega u svim sferama društva. Odbijala je da je prihvati smatrajući da nanosi štetu čitavom društvu. Mišljenje nije promenila ni u godinama koje su sledile. Studije je posvetila istoriji i izučavaju američke kulture i politike, te je njena privrženost ideji slobode i individualizma, karakteristična za zapadni svet, sve više bujala. Svesna da nikada neće biti tako slobodna u društvu u kome je ideal kolektivizam donosi odluku da napusti zemlju. Odlaskom iz zemlje neće samo promeniti svoj život nego i ime. Tako će Alisa postati Ajn Rand.

Američki san

Na poziv rođaka koji su živeli u Čikagu, Alisa kreće na životno putovanje. Dobija zeleno svetlo sovjetskih vlasti da poseti rođake, međutim ona kupuje kartu u jednom smeru. Odlučna da postane scenaristkinja, počinje da uči engleski jezik. Ubrzo se seli u Holivud gde je uočava jedan od velikih režisera. Spletom okolnosti poput onih iz filmskih scenarija, ona dobija ulogu statistkinje u njegovom filmu i tu kreće njen „Američki san“. Upoznaje budućeg supruga Frenka Oukonora sa kojim će ostati sve do smrti. Prvo čedo Rendove nosi naziv Januarska noć. To delo će prema rečima mnogih kritičara biti uvod u ono po čemu će postati popularna, a to je ideja individualizma. Inspirisana komunizmom u kome je odrastala piše delo s naslovom (u slobodnom prevodu) „Živimo“. Reč je o romantičnoj tragediji u kojoj se osvrće na brojne probleme i nedaće koje kolektivizam ostavlja za sobom. Večita borba pojedinca i ideje zajedništva obeležiće opus Ajn Rand. Pobunjeni Atlas bilo je njeno najvažnije delo, i u njemu i u njemu se skreće pažnja na negativne strane zaje dništva. Predstavljena je budućnost Amerike u kojoj je kreativna industrija na marginama, dok su nesposobni ti koji su u centru. Glavni junak je umetnik koji se bori za slobodu i slobodno delovanje organizovanjem štrajka kako bi se poštovale ekonomske slobode radnika. Već u ovom delu naslućuju se ideje koje su u političkom smislu najbliže idejama klasičnog liberalizma. Prema rečima kritičara, reč je o vizionarskom štivu sa jasnom porukom.

Filozofija Ajn Rand

Provokativni naslov njene knjige Vrlina sebičnosti jeste manifest njene filozofije i ideologije koju je i odlučno predstavljala i „nametala“. Nametala, jer nije pristajala na kompromise i uvek se borila za svoje ideje. Ajn Rand je verovala da se čovek rađa slobodan, bez okova kao tabula rasa bez ičeg lošeg u njemu. Odrastanjem, čovek kreira svoje navike, izborom koje donosi samostalno, nezavisno od drugih. Niko se ne rađa kao nesocijalno biće, već to postoje isključivo svojom voljom. U njenom učenju, koje će kasnije nazvati objektivizam, Randova ističe da je čovek herojsko biće i da sebičnost nije nemoralna osobina. Štaviše, to je dobra osobina, jer čovek treba da sledi svoje interese kako bi se ostvario, umesto da robuje drugima. To je ireverzibilan proces. Niko nije rođen da čini druge srećnim na uštrb sopstvenih interesa. Samo kada smo srećni i ostvareni možemo druge učiniti zadovoljnim – jedan je od vodećih principa njenog učenja.

Kreativan čovek motivisan je željom da uspe, a ne da željom da pobedi druge

Drugi, podjednako važan princip kojim se Randova vodila jeste razum. Sve što činimo rezultat je racionalnog razmišljanja. Razum je sredstvo kojim se služimo pre nego što donesemo ključne odluke. Uzimamo u obzir sve faktore, posledice i na osnovu toga se odlučujemo na poslednji korak. Produktivnost, kao treći stepenik u njenoj misli, odnosi se na ideju da čovek mora da stvara gorepomenute osobine da bi preživeo. Tu su i iskrenost, pravda, odnosno sposobnost da se svakom sudi i kritikuje na osnovu njegovih vrlina, mana i sposobnosti. Sve ostalo je čista nepravda.

U ovim principima jasno se vide obrisi liberalnih mislilaca. Ideje o slobodi i pravdi, prisutne kod Džona Stjuarta Mila i Adama Smita koji si se zalagali za slobodno tržište i državno neuplitanje u sferu ekonomije, Ajn će deliti sa njima. U njenom rečniku se visoko vrednuju reči nezavisnost i integritet. Čovek mora i treba da postupa u skladu sa svojim mogućnostima. On treba da dela u skladu sa ciljevima koje želi da ostvari, nezavisno i samostalno.

Integritet je sposobnost da se stane uz neku ideju

Ajn Rand je inspirisala mnoge mislioce i imala veliki broj sledbenika. Među njima vredi pomenuti Nataniela Brandena sa kojim je osnovala Institut u kome su se izučavale njene ideje. Bilo je to vreme krupnih promena na globalnoj sceni. Feministički pokret, antiratni pokret i ekološki pokret bili su u usponu, te su njene ideje imale važan uticaj na njihovu borbu, posebno u delu koji se odnosio da smo svi mi slobodni da delamo. Osim poslom, Ajn i Nataniel su bili i emotivno povezani. Njihov institut je bio mesto odakle su se slobodno širile ideje ka drugim centrima, zbog čega su njene ideje našle put i do Kongresa. Nakon što su se emotivno razišli i Institut je prestao sa radom, a Ajn je tražila potpunu kontrolu nad njim. Njene ideje bile su najbolje prihvaćene kod ljudi iz sveta biznisa. Jedan od glavnih razloga za naraslu popularnost bila je u tome što su poslovni ljudi u njenom učenju nalazili opravdanje za sistem koji su drugi kritikovali i osuđivali kao nemoralni akt poslovanja, eksploatacije i robovlasništva u novom ruhu. Ajn u kapitalizmu nikada nije videla zlo, već slobodnu formu poslovanja.

Pitanje nije ko će me pustiti, već ko će me zaustaviti

Kritike nisu izostale. Pridike su stizale kako sa levog tako i sa desnog centra, što se i očekivalo, s obzirom na to da je živela u vreme velikih podela u društvu i tvrdog konzervativizma koji je vladao ne samo u Americi nego i u Engleskoj, dok je komunizam i dalje bio na snazi u Sovjetskoj Rusiji. Kritikovala se i njena ideja „sebičnosti“ koja se posebno kosila sa religijom. (Ajn Rand se izjašnjavala kao ateista). Verovanje da treba služiti svojim interesima u suprotnosti je verovanju da svoje interese treba ostaviti po strani kako bi se služilo Bogu i onima kojima je to potrebno.

Svet koji želiš, može se osvojiti, jer postoji i stvaran je

Pored uspeha knjiga koje su stekle kultni status i globalnu popularnost, Ajn Rand nikada nije bila zadovoljna u potpunosti. Nezadovoljstvo je proizlazilo iz činjenice da nikada nije dobila priznanje i odobrenje vodećih mislilaca tog doba. Danas se njene ideje izučavaju na fakultetima, postoje brojne nevladine organizacije koje s u se posvetile učenju i širenju njenih ideja. Pomenimo na primer Cato Institut u Vašingtonu ili Ajn Rand Institut koji je osnovao Leonard Pajkof u saradnji sa ekonomistom Evdardom Snajderom. Uprkos neprihvatanju akademske zajednice tog doba, njeno ime danas stoji rame uz rame sa dobitnicima Nobelove nagrade Miltonom Fridmanom i Fridrihom Hajekom i inspiriše nove generacije. Prema anketi koju je biblioteka kongresa svojevremeno sprovela, knjiga koja je najviše uticala na živote ljudi devedesetih godina prošlog veka bila Pobunjeni Atlas. Njen roman se po uticaju na američko društvo nalazi odmah iza Biblije. Ajn nikada nije izgubila akcenat i nakon toliko godina provedenih u Americi. Ostaće širom sveta upamćena kao Ruskinja koja je verovala u slobodu pojedinca, imovine i prava na život, za koja prava se borila svojim najjačim oružjem – rečima.

Sloboda znači ne postavljati suvišna pitanja, biti bez očekivanja, a uvek biti samostalan i nezavistan.
Share