Oktobar je mjesec za velika spremanja i male užitke. Za slanje ljetnjih haljina na tavan i radovanje toplom pletivu. Ovo je vrijeme kada istražujemo svoja četiri zida i ponovo učimo da uživamo unutar njih. Sa knjigom u jednoj ruci i šoljom čaja u drugoj, skrivamo se ispod planine ćebadi, bezbjedno udaljeni od vjetra. Trpeze nam krasi hrana zagasitih nijansi koje oslikavaju samu jesen. U Pleziru odajemo počast tek ubranim plodovima i stapamo priču o hrani s pričom o eko navikama. Spremamo nešto drugačiju, a zdraviju zimnicu uz razgovor o nešto drugačijem, a zdravijem načinu života koji poštuje plodove zemlje.
Jesen je doba žetve, pa se nerijetko dogodi da na stolu imamo izobilje zrelog voća i povrća koje treba pojesti u kratkom vremenskom roku. To je ujedno i pravo vrijeme da se razgovara o hrani i jednom od najvećih problema vezanih za nju: otpadu. Prosječan stanovnik Evrope i Sjeverne Amerike godišnje baci između 95 i 115 kilograma hrane. To je preko 300 grama nepotrebnog otpada po osobi dnevno, svakog dana, iz godine u godinu. Istovremeno, za 365 dana osoba nastanjena u Africi, južnoj i jugoistočnoj Aziji u prosjeku odbaci od 6 do 11 kilograma hrane. Surovi disbalans postaje još vidljiviji kada se pomene podatak da je preko milijardu stanovnika planete gladno u ovom momentu, a da je većina njih smještena baš u Africi i jugoistočnoj Aziji. Bacanjem „viška“ hrane pokazujemo nemar prema osobama koje su je proizvele, ali i svom novcu, koji smo uložili u to što odbacujemo. Ove potrošačke navike, karakteristične za konzumeristički način života, produbljuju jaz između siromašnih i bogatih, povećavaju količinu otpada i štetnih gasova koji se oslobađaju dok hrana trune. Da bismo tome stali na kraj, moramo ponovo uspostaviti vezu s onim što jedemo. A kvalitetnijeg odnosa sa stvarnošću nema bez usporavanja tempa.
Živimo u vremenu kada sve radimo u hodu, razmišljajući o plati koja kasni, ispitu koji je preostao, voljenima koji nam nedostaju. Sadašnjost ispunjavamo brigom o sjutrašnjem danu, nesvjesni činjenice da time najviše ispaštaju naša sreća i zdravlje. Nekad se objedovalo satima, a danas pauzu za ručak jedva uguramo u petnaestak minuta, tokom kojih telefoniramo, odgovaramo na mejlove i pravimo spisak obaveza za poslije jela. Usporite, istinski pauzirajte. Izbrojite do deset. Koncentrišite se na to što jedete, radujte se svakom zalogaju i budite zahvalni što vam je na tanjiru.
Hrana i vi: odnos koji je izuzetak od pravila
Na globalnom nivou smo u prvih deset mjeseci ove godine bacili preko 500 miliona tona jestive hrane. Kada bismo samo jednu tonu hrane spasili od deponije, spriječili bismo 4,2 tone CO2 da dospije u vazduh. Uz nekoliko malih, a korisnih promjena u navikama, lako je postati izuzetak u ovom potrošačkom pravilu.
Birajte lokalno.
Najbolji način da budete sigurni u porijeklo i ispravnost hrane koju jedete jeste da kupujete namirnice proizvedene u vašoj okolini. Istražite sve pijace u gradu, porazgovarajte sa ljudima koji stoje s druge strane tezge o namirnicama koje prodaju i načinu na koji ih uzgajaju. Ko zna, možda nakon nekog vremena dobijete prijatelje kod kojih ćete uvijek moći da kupite najsočnije darove prirode.
Prigrlite nesavršenosti.
Voće i povrće koje nije savršeno, nije ni prihvatljivo u supermarketima širom svijeta. Samo u Sjedinjenim Američkim Državama, 3 miliona tona hrane koju poljoprivrednici proizvedu ni ne stigne do prodavnica zato što „ne izgleda lijepo“. Ovo je samo pokazatelj nivoa nemara na kojem se naše društvo trenutno nalazi, dajući prednost izgledu onog što konzumiraju nauštrb zdravlja. Dajte svoj doprinos borbi protiv površnosti i odaberite voćku čudnog izgleda. Ružno pače se u kuhinji pretvara u ukusan i zdrav objed, a to je jedino što je bitno.
Kompostirajte.
Suvi hljeb, ljuske od jaja, lišće, sjemenke – ništa od toga ne mora da završi na otpadu. Vratite ga zemlji, od koje je poteklo i stvorite plodno okruženje za rast novih biljaka. Veliku kofu sa poklopcem smjestite na balkonu ili ispod prozora. Stavite u nju malo piljevine ili obične zemlje, koji će upiti neželjene mirise. Ovdje odlažite sav biljni otpad (peteljke, sjemenke, kore, lišće, ljuske itd.), stare začine i žitarice, talog od kafe i kesice od čaja i sva tijesta (bajat hljeb, „ćoškove“ od pice, tvrde krofne). Izbjegavajte dodavanje mesa, ribe, mliječnih proizvoda, ulja i masnoća u kantu za kompostiranje jer će usporiti proces razlaganja materije, a oštar miris koji emituju će privući insekte i glodare.
Hranu na sunce!
Ukoliko se dogodi da imate pun frižider zrelog voća i povrća koje ne možete sami pojesti, razmislite o produžavanju roka trajanja hrane putem sušenja. Osušeno voće i povrće čuva svoja hranljiva svojstva, a ne treba ga čuvati u zamrzivaču. Postoje tri glavna načina za sušenje hrane: na suncu, u rerni i u dehidratoru. „Sunčanje“ tankih kriški voća i povrća idealno je za dane kada nema vlage i za prostore daleko od insekata i zagađenog vazduha. Da bi plodovi bili ispravno osušeni na suncu, temperatura mora preći 30 sepeni Celzijusa, tako da ova opcija nije najpogodnija za balkansku jesen.
Sušenje u rerni je lako izvodljivo u svakom domaćinstvu. Hrana se satima suši u rerni, na temperaturi ne višoj od 60 stepeni, kako sušenje ne bi preraslo u pečenje. Dok je u rerni, rotirajte je s vremena na vrijeme, kako bi se svaka strana ravnomjerno osušila. Konačno, ako je sušenje hrane nešto čemu biste voljeli češće da se posvetite, razmislite o investiranju u dehidrator rernu, osmišljenu za optimalno sušenje voća i povrća Ovakve rerne su kompaktne i neće zauzeti puno prostora, a omogućavaju sušenje minimum pet plehova namirnica istovremeno, time štedeći vrijeme (i smanjujući račun za struju).
Pretvorite druženje u gastronomski užitak.
Višak hrane u frižideru može da se pretvori u savršen povod za okupljanje! Prije nego im istekne rok trajanja, sve namirnice pretvorite u ukusnu večeru za društvo ili porodicu. Istražite šta je moguće pripremiti baš sa trenutnim sadržajem vašeg frižidera. Nek vam se prijatelji pridruže u kuhinji, pa uz kuvanje razmjenjujte anegdote s posla i neke nove recepte.
Odaberite način kupovine koji odgovara vašim potrebama.
Ukoliko ste neko ko nema mnogo slobodnog vremena i voli da obavlja kupovinu hrane jednom sedmično, pokušajte da pripremite obroke za nekoliko dana unapred. Onlajn prostor obiluje „meal prep“ receptima, koji će vam objasniti kako da za samo nekoliko sati spremite dovoljno raznovrsne hrane za narednih nedjelju dana. Tako ćete osigurati da sve što kupite bude dio unaprijed osmišljenog jelovnika i samim tim neće ostati zaboravljeno na dnu frižidera. Ukoliko, pak, više volite da kupujete nove namirnice iz dana u dan, odlučite se za male količine. Ne zaboravite da ishrana uvijek mora da bude u skladu s vašim načinom života.
Nekonvencionalna zimnica
Ovog oktobra smo odlučili da proširimo naš zimski arsenal. Teglama turšije i ajvara, obožavanim generacijama unazad, dodali smo neke nove đakonije. Ovakva zimnica daleko je od tipične, ali je savršen saveznik ako imate višak voća i povrća u frižideru ili ako tražite povod za posjetu više pijaci.
• Zdravi čips
Pominjali smo sušenje hrane, a sad vam donosimo recept za najzarazniju hrskavu poslasticu – nemasni čips. Za razliku od pečenog čipsa, naša sušena grickalica ne zahtijeva masnoće, pa je samim tim zdravija alternativa onom iz kesice (slobodno napravite koju činiju više bez griže savjesti).
Potrebni sastojci:
glavica kelja
začini po želji: so, biber, mljevena aleva paprika,
bijeli luk u prahu
Priprema:
Kelj operite, osušite i uklonite stabljike sa svakog lista. Isjeckajte ih na komade i poređajte u pleh. Kelj pospite začinima po želji, pazeći da svaka strana bude prekrivena. Ukoliko koristite rernu, pecite čips od kelja dva sata na temperaturi od 40 stepeni. U dehidratoru, opredijelite se za temperaturu od 60 stepeni tokom prvih sat vremena, da bi je potom smanjili na 40 stepeni i ostavili pleh u rerni još 90 minuta. Preručite u činiju, po potrebi dodatno začinite i uživajte uz omiljeni film ili seriju.
• Čia pekmez
Voće + čia sjemenke = zdrav džem, bez šećera i termičke obrade namirnica. Da, zaista je tako jednostavno i funkcioniše sa bilo kojim voćem.
Potrebni sastojci:
300 grama voća po želji
3 supene kašike čia sjemenki
med, javorov sirup (po izboru)
Priprema:
Voće usitniti u blenderu, sve dok se ne pretvori u kašu. Ukoliko želite, dodajte zaslađivač, poput meda ili javorovog sirupa, a potom i čia sjemenke. Promiješajte, sipajte u teglu i ostavite da prenoći u frižideru. Ujutru ćete imati zdrav namaz, savršen uz kafu i kroasan.
• Voćna „koža“
Da, dobro ste pročitali. Voćna koža (engl. „fruit leather“) je nov i popularan način da se pozabavite viškom voća. Zreli plodovi tako dobijaju novi život, koji će trajati daleko nakon berbe. Raznobojne rolnice poslužiće kao savršena zamjena slatkišima, ali i kao nova tema za razgovor sa svima koji posjete vaš dom.
Potrebni sastojci:
500 grama sjeckanih jabuka
100 grama kupina
2 supene kašike čia sjemenki
Zaslađivač po želji (med, javorov sirup ili nekoliko zrelih urmi)
@ala_abasi @marutarampane @naturallysavvy @faridah88 @fruit.astic
Priprema:
Sve sastojke izblendajte u kašu, a potom preručite u pleh. Poravnajte smjesu tako da svuda bude debljine 1 cm. Stavite pleh u rernu na 40 stepeni, da se suši oko 6 sati, ili u dehidrator na dva dana. Znaćete da je „koža“ spremna ako nije ljepljiva na dodir. Osušenu koru isjecite na trake, zarolajte i poslužite. Ovako pripremljeno voće upotrebljivo je oko dva mjeseca, a ako ga zamrznete i do godinu dana.
Sirovi paradajz sos
Sve veći broj ljudi eliminiše proizvode životinjskog porijekla iz svoje ishrane. Raste i broj onih koji prelaze na tzv. „sirov“ veganski način života, koji ne dozvoljava konzumiranje hrane koja je termički obrađena. Inspirisani zdravim alternativama klasičnim receptima, koje ovakva ishrana nudi, donosimo vam recept za paradajz sos „iz blendera“.
Potrebni sastojci:
100 grama svježeg paradajza
100 grama sušenog paradajza
2 supene kašike maslinovog ulja
čen bijelog luka
so,
biber,
origano,
bosiljak (po ukusu)
Priprema:
Postupak je veoma jednostavan, sve sastojke staviti u blender i miješati sve dok se ne formira homogena smjesa. Sos preručite u teglu i čuvajte u frižideru. Uparite ga sa naćosima, omiljenim špagetama ili dodajte na picu.
