Nepoznata sreća: serija fotografija zabeleženih na Karibima

Da li smo postali preokupirani internetom zaboravili na prelepi svet oko nas? Da li provodimo previše vremena u potrazi za savršenom Instagram fotografijom, a zanemarujemo sve što se ne uklapa u tekući trend? Ta pitanja se nameću svima nama koji primećujemo ogromne promene u društvu i komunikaciji među ljudima u poslednjih 15 ili 20 godina.

Život zabeležen od strane fotografkinje Jelene Dimitrijević imaćemo prilike da vidimo na izložbi Nepoznata sreća u galeriji Bartselona (Belgrade Design District, 1 Sprat, lokal 96).

„Radeći na prekookeanskom brodovima poslednjih pet godina, primetila sam da turisti iz celog sveta uplaćuju nedeljna putovanja u hiljadama dolara kako bi posetili neka on najlepših mesta na svetu, a odlaze sa jako malo saznanja o ljudima i načinu života koji se tamo vodi. Gosti na brodu dobijaju katologe ekskurzija sa najlepšim mestima koja se mogu  posetiti na rajskim Karipskim ostrvima, ali ono što je specifično za većinu turista jeste da vide samo to što im se pokazuje: luksuzne rezorte, najlepše plaže, sportske atrakcije i ostale komercijane sadržaje. Često im se savetuje da ostrva poput, Nasaua, Jamajke, Antigve, Kozumela, Sv. Martina i druga nisu bezbedna i da izbegavaju udaljavanje od unapred predviđene meršute bez pratnje lokalnog vodiča. Iz ugla nekoga ko se u to mesto vraća jednom nedeljno, iz ugla „crew member” koji polako upoznaju okolinu i ljude, to mesto postaje naša druga kuća. Osećaj da postaješ prihvaćen od strane lokalnog stanovništva i da neprimetno počinješ da pripadaš sredini koja ni malo ne liči na onu iz koje dolaziš je nezamenljiv i to zadovoljstvo se ne može porediti ni sa prizorom najlepše plaže na rajskom ostrvu. Posle mnogo godina putovanja sve plaže počinju da liče jedna na drugu, ali ono što se pamti su baš ti sustreti sa ljudima koji tamo žive. Oni daju dušu tim ostrvima i vremenom, jedino po tome se pravi razlika između ostrva na Karipskom moru. Mogu reći da nije pametno da žena sitne konstitucije, severnoevropskog izgleda, kako me mnogi vide, hoda okolo sa velikom Nikon kamerom, ali „istraživac u meni’’ ne poznaje strah. Iskustvo fotografisanja nekoliko stotina portreta dnevno, na brodu koji vozi do čeitiri hiljade gostiju, daje sigurnost u komunikaciji kakvu dobijate u malo kom poslu. Imate jako malo vremena da procenite i svoje obraćanje prilagodite jeziku i kulturi svakog čoveka pojedinačno, ali to postaje sastavni deo rada profesionalnog fotografa na brodu. Neka iskustva su nezaboravna i vredna dokumentacije, kao odlazak na Jamajčansku pijacu koja je udajena od luke i svih turistickih sadržaja, na kojoj sam nakon nekoliko minuta ugledala ženu koja spontano prilazi,  pozira ispred mog aparata i uvoidi me u kockarnicu u kojoj radi kao konobaica. Malo Karipsko ostrvo Antigva, ostaće mi u pamćenju po jedinstvenom kozmetičkom salonu, malom restoranu brze hrane i apoteci koju drže dve bliznakinje od 92 godine, Japanskog porekla, koje su došle na ostrvo pre 60 godina i reśile da se ne vraćaju u Kanadu gde su živele do tada. A kakav ambijent me je tamo dočekao, to pogledajte na fotografijama.” Jelena Dimitrijević

Jelena Dimitrijević je rođena 1984. Diplomirala je 2008. godine  na Tehničkom fakultetu Mihajlo Pupin. Fotografijom se bavi od 2012. godine, kada postaje član Foto kluba Jagodina. Od 2013. angažovana je od strane nekoliko stranih kompanija kao profesionalni fotograf na prekookeanskim kruzerima. Radeći na kruzerima, Jelena se specijalizovala za studijske portrete gostiju i za fotografisanje događaja, poput proslava i venčanja. Bila je u prilici da fotografiše ljude sa raznih krajeva sveta, upozna najrazličitije kulture i jezike, što joj je pomoglo da ovlada veštinom komunikacije, koju smatra presudnom za nastanak dobrog portreta.

Izložba Nepoznata sreća predstavlja deo iz serije fotografija koje su nastale tokom Jeleninog boravka na Karibima početkom ove godine. Iz mnoštva fotografija nastalih u ovom delu sveta, izdvajaju se one sa Jamajke i Antigve.

Posmatrajući život na Karibima, Jelena dobija želju da upozna lokalno stanovništvo. Bira mesta na kojima nema turista i posmatra kako se odvija svakodnevica, pa beleži živopisne prizore iz kockarnice, kozmetičkog salona iz lokalne apoteke, sa ulica…

Share