Dalibor Matijević, momak je koga su domaći mediji proteklih meseci često opisivali kao balkanskog Robin Huda zbog zasluga u kreiranju mobilne aplikacije, osmišljene s ciljem da se smanji bacanje hrane i zalihe neprodate hrane rasporede pravednije. Bacanje hrane u svetu u kome i dalje postoji ogroman broj ljudi koji iz minuta u minut umiru od gladi, goruće je etičko i ekološko pitanje koje zahteva ozbiljno angažovanje. I uprkos tome
što mnoge zemlje donose propise koji stimulišu doniranje hrane siromašnim građanima i udruženjima koja vrše distribuciju hrane ugroženim kategorijama ljudi, istina je da prevelika količina upotrebljive, jestive hrane i dalje završi na deponijama češće nego u tanjirima ljudi koji su gladni. Profit je ovde osnovni razlog, a hipermarketi će češće držati hranu u svojim skladištima i na rafovima do poslednjeg dana isteka roka, radije nego da je doniraju ili prodaju za simboličan iznos. Dalibor Matijević je sa svojim timom protekle tri godine radio na aplikaciji koja pokušava da pronađe rešenje za ovaj problem. Aplikaciju je simbolično nazvao Robin Food, a pored aplikacije koja čini most između ljudi koji imaju višak hrane na zalihama i onih koji žele da je pazare po povoljnijim cenama, otvorene su i dve radnje u Sloveniji, koje građanima omogućavaju kupovinu hrane koja je jeftinija i do 90% u odnosu na onu u klasičnim marketima. I kako Dalibor navodi, ovo je tek početak, u planu mu je širenje u regiji, otvaranje više prodavnica, i pronalaženje partnera koji će mu pomoći u otvaranju banke hrane.
Kako se rodila ideja za kreiranje aplikacije koja će se suočiti s problemom propadanja, bacanja i lošom raspodelom hrane?
Ideja se rodila kad smo počeli sa ekipom da razmišljamo o tome kako velik je problem bacanja hrane. Zatim smo napravili test na tržištu sa kompanijama, i prebacivali blago s jedne na drugu stranu. Krajem 2016. godine nekako sam počeo razmišljati o tome šta možemo da napravimo za ljude, ko bi bio dobra maskota, i tako došao na ime Robin Food, koji je u 2017. godini otvorio dvije trgovine, usporedno sa aktivnom aplikacijom.
Možeš li da nam ukratko objasniš na koji način funkcioniše aplikacija Robin Food?
Aplikacija Robin Food se nalazi na spletu, znači njoj imaju pristup kompanije koje imaju višak, a žele ga prodati ili na kraju donirati. Na drugoj strani imamo kompanije koje žele taj višak kupiti, to su uglavnom restorani, hoteli, ketering firme, javne ustanove i tome slično. Za donacije imamo saradnju sa humanitarnim organizacijama, koje unaprijed porazdjele hranu, ali se transparentno mora znati kome i koliko. Aplikacija dakle spaja proizvođače, distributere i trgovine koje imaju višak, sa onima kojima hrana treba.
Ko su klijenti s kojima sarađujete?
Između nas i naših klijenata postoji sporazum da se ne razotkrivaju nikakve informacije koje mogu biti štetne za njihov biznis. Surađujemo sa više od 100 različitih kompanija.
Da li se i na koji način vrši provera kvaliteta donirane hrane?
U blago koje se prodaje ili donira nemamo uvid, ali sa naše strane želimo kvalitetu, baš kao i za naše trgovine.
Postoji li neko ograničenje u pogledu hrane koja se može donirati?
Postoji ograničenje. Sve ovisi od zahteva klijenta i njegove odluke gdje i kome želi donirati. Robin Food tim omogućava da se to napravi efikasno i što optimalnije, sa povjerenjem u sistem.
Aplikacija Robin Food služi kao most između kompanija koje imaju višak hrane i običnih ljudi koji nemaju novca ni za najosnovnije potrebe. Imajući u vidu da najsiromašniji građani nemaju pametne telefone niti pristup aplikaciji, kako oni mogu doći do hrane koja je na velikim popustima?
Aplikacija već sada spaja humanitarne organizacije koji imaju svoju mrežu ljudi. Sa naše strane mi ćemo pomoći da ti ljudi stvarno dobiju tu hranu i neki pametni telefon, da mogu javiti kada im treba hrana, identificirati se kad prime hranu, i generalno da mogu komunicirati sa Robin Food-om.
Prvu radnju ste otvorili u Mariboru, a zatim i u Ljubljani. Kako one funkcionišu i nameravate li proširenje i na druge gradove?
Ljudi su dobro prihvatili. Potrebno je malo više potpore od opštine i države, ali otvaraće se nove trgovine po Balkanu zahvaljujući partnerstvima ili kroz postojeće trgovine. Smišljamo trenutno neki pametan sistem.
U razmenu hrane su se uključili i međunarodni klijenti iz Velike Britanije, Irske i Poljske. Kako se vrši raspodela u ovim zemljama, da li hrana prelazi dugačak put do korisnika?
Aplikacija obavjesti korisnika ako on želi da hrana ide u druge zemlje, da će trošak transporta biti viši nego trošak hrane. Znači tražimo i stvaramo prilike na lokalnom tržištu, i uvijek je bolje donirati nego uništiti.
Od zemalja iz regiona, pored Slovenije u kojoj je aplikacija razvijena pokrivate Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju. Ima li nagoveštaja da bi mogao da se uključi i ostatak regiona?
Za sada funkcioniše u tih par zemalja. Još nismo tamo gdje bi morali biti i čeka nas još dug put, ali Balkan će biti na redu sa mobilnom aplikacijom, preko drugog sistema koji će biti jednostavniji i finansijski isplativiji.
U jednom od intervjua si spomenuo da je naredni korak Banka hrane Robin Food i doniranje hrane u humanitarne svrhe. Dokle ste stigli u ostvarivanju ove ideje?
Nismo još tamo, idemo korak po korak. Sada stvaramo mobilnu aplikaciju, kada se to napravi idemo u skupljanje novaca u EU i cilj je obezbediti jake partnere, svjetski poznate, pa ćemo tada vidjeti kako možemo pokrenuti banku hrane koja je stvarno neophodna za sve humanitarne organizacije koje se bave doniranjem hrane.
