Razgovore o eko navikama iniciramo iz želje da vas motivišemo da se pokrenete, uvedete promene u vašu svakodnevicu ili istrajete u sprovođenju zelenih navika koje jesu mali, ali važan korak u pravcu stvaranja održive budućnosti. Četvrtkom se družimo sa interesantnim gostima koji nam otkrivaju svoje eko navike, dele savete i trikove kojima se služe kako bi svoju svakodnevicu učinili zelenijom, ali i govore o najvećim izazovima sa kojima se suočavaju na tom putu.
Ovog četvrtka nam je u gostima Maja Kranjec stilistkinja enterijera, renovatorka vintage nameštaja i autorka Instagram naloga @krameraj na kome nam pokazuje svoje buvljačke ulove, uradi sam projekte i ideje kako da od starih i odbačenih predmeta stvorimo originalan enterijer. Za #mojeekonavike govorila nam je o održivosti u enterijeru, o spašavanju nameštaja koji pronalazi na ulici, u oglasima i na buvljaku i preuređivanju tih odbačenih komada kako bi im dala novi život i učinila svaki enterijer potpuno unikatnim. Osim talentom da pronađe zanimljiv komad, Maja je poznata i po tome što vešto popravlja i prepravlja kako pronađene komade starog nameštaja, tako i dekoracije. Pričale smo i o malim eko koracima, relativno jednostavnim, svakodnevnim navikama koje dugoročno doprinose promeni.
- Kada se spomenu ekologija, održivost i uopšte eko navike u svakodnevnom životu, šta je tvoja prva asocijacija?
Rabljeni namještaj i dekor s buvljaka. To je nešto čime već dugi niz godina dekoriram svoj dom, a u svom poslu kao stilist trudim se čim više starih second-hand predmeta koristiti i u dekoriranju interijera, evenata i setova. Mislim da bi se većom uporabom vintage namještaja mogla smanjiti masovna proizvodnja nekvalitetnog suvremenog namještaja. Takav namještaj ima kratak rok trajanja i ljudi ga se često brzo zasite dok s vintage namještajem koji je izrađen od kvalitetnog drva to ne bi bio slučaj jer je često svevremenskog dizajna, a i lako mu se mijenja izgled.
Često pregledavam oglasnike u potrazi za starim namještajem i dekoracijom, a barem dvaput mjesečno sam na zagrebačkom buvljaku Hreliću gdje kupujem second-hand dekoraciju. Na taj način smanjujem količinu otpada, produžujem vijek divnim vintage komadima i smanjujem kupovanje masovno proizvedenih i manje kvalitetnih predmeta. Na svom Instagram profilu se trudim svojim primjerima pokazati koliko se divnih stvari može naći na buvljaku i kako se lijep i originalan prostor može stvoriti pomoću vintage komada.
Osim na buvljaku i oglasniku, neke od najdražih komada namještaja našla sam na ulici. Zbog te krame koju netko više nije želio, svoj profil sam i nazvala Krameraj, jer je ta aktivnost skupljanja krame vrlo brzo postala dio mog životnog stila. Kad god vidim neki komad namještaja na cesti, moram zastati i dobro ga pregledati i vidjeti jel se da spasiti. Često nađem komade kojima treba samo dobro čišćenje, ali ponekad u neke treba uložiti sate i sate rada da ih se preobrazi, ali vjerujem da se svaki trud isplati jer kao rezultat dobiješ unikatan komad namještaja koji ćeš moći prenositi kroz generacije u obitelji, a meni nema većeg zadovoljstva.
- Mi u Pleziru verujemo da i velike promene kreću od malih koraka, od običnog čoveka. Koje su to eko navike koje ti redovno praktikuješ?
S obzirom da živimo u doba kada je stvarno sve dostupno klikom miša, a svakodnevno smo bombardirani raznim reklamama za nove proizvode i gadgete koje baš „moramo“ imati, mislim da je stvarno umijeće biti sabran i odoljeti iskušenjima da imamo baš sve, ali nije nemoguće. Moj savjet je da, prije nego krenete u kupovanje, pitate prijatelje i rodbinu mogu li vam posuditi neki predmet jer u većini slučajeva kupujemo stvari koje koristimo jednom u godinu dana ili čak rjeđe. A puno je pametnije i održivije posuditi od nekoga nešto umjesto da kupujemo pa da stoji neiskorišteno i skuplja prašinu. Također, prije kupovanja treba pogledati u ormare, podrume i tavane i provjeriti imate li nešto slično već doma, možda zatrpano na dnu neke kutije koju godinama niste otvorili.
Ja to često radim kad želim promijeniti dekoraciju u domu – idem od prostorije do prostorije i pogledam čemu bih mogla zamijeniti mjesto da malo osvježim prostor i dobijem novi izgled. Zbilja je potrebna mala doza kreativnosti za tako nešto, a proces je stvarno zabavan i uz to vam daje novu perspektivu na vaš prostor.
Također sam velika ljubiteljica DIY projekata i imam pun ormar raznih materijala koje čuvam za izradu nekih kreativnih projekata – npr. često sama izradim čestitke za poklon od kartončića koje sam izrezala od ambalaže nekih proizvoda. Ako mi dosadi neka stara vaza, ne bacim je nego je preuredim. Ove godine sam par njih uredila pomoću mase za gletanje i dobila sam skroz nove unikatne predmete za minimalan trošak materijala i vremena. A osim manjih DIY projekata, volim i one veće pa u garaži uvijek čuvam stare daske koje dobro dođu za izradu okvira, sanduka za sadnju cvijeća ili popravak starog namještaja koji renoviram.
Često imamo veća druženja kod kuće i baš zato jer smatram suludim kupovati papirnate tanjure da bih ih bacila isti dan, na buvljaku kupujem vintage tanjure koje koristim za dekoriranje stola. Ambijent je neusporedivo ljepši, a i štedim novac jer keramičke tanjure mogu koristiti unedogled i pritom ne radim nepotreban otpad.
- Koji su tvoji trikovi i saveti za „zeleniji“ dan?
Smatram da je za održiv život bitno raditi i živjeti svjesno, imajući širu sliku na umu. Vjerujem da imamo veliku privilegiju jer imamo pristup Zemljinim resursima i baš zato bismo trebali voditi brigu o tome da te resurse ne trošimo suludo. Ja to radim kroz najjednostavnije radnje koje svatko može uvesti u svakodnevicu – razvrstavanje otpada, korištenje platnenih vrećica za dućan, zatvaranje vode dok se tuširam ili perem zube, pisanje podsjetnika u mobitel, a ne na papir, kupovanje second-hand odjeće i dekoracije, šetanje umjesto da idem autom, nošenje staklene boce za vodu umjesto plastične… Na ove navike sam uspjela potaknuti i svoje ukućane i sigurna sam da svi svojim primjerom možemo puno napraviti kako bismo održivo živjeli.
- Gde vidiš najveće izazove kada je reč o sprovođenju održivog načina života?
U ljudskoj needuciranosti i lijenosti. Održivi način života stvarno ne iziskuje neki poseban napor nego uvođenje pravilnih navika od malih nogu. Smatram da bi djecu već u vrtiću trebalo učiti održivim načinima života i usvajanju zelenih navika, a pogotovo poticati njihovu kreativnost kroz prenamjenu predmeta. A vjerujem da bi puno pomoglo da se na razini gradskih četvrti održavaju radionice u kojima bi se i odrasli educirali o principima održivog življenja.
- Na usvajanju koje zelene navike ćeš u narednom periodu raditi?
Velika bolna točka u našoj obitelji je kuhanje prevelike količine hrane i zbog toga smo, s vremena na vrijeme, višak prisiljeni baciti jer se pokvari. Ako mogu, dio hrane zamrznem ili poklonim, ali mislim da definitivno moramo i možemo poraditi na uvođenju boljih navika u tom segmentu života. To ću poboljšati prilagođavanjem tjednog jelovnika dostupnim namirnicama i planiranjem unaprijed.
