Aktivisti za klimu zahtijevaju promjene marševima, mitinzima, samitima i lobiranjem. Do sada se veliki dio njihovog uspjeha može primijetiti u impresivnim protestima i sve većoj medijskoj pažnji. Međutim, ta su dostignuća uglavnom simbolična; trebaće nam još vremena za stvarne promjene. Istinsko ograničavanje globalnog zagrijavanja i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena zahtijeva značajne zakonodavne promjene na nacionalnoj razini. Aktivisti za klimu koriste različite strategije angažmana. Kada su obraćaju mladima, organizacije za klimatske aktivnosti imaju tendenciju da koriste lični ugao, jer mladi osećaju veći rizik od gubitka u budućnosti zbog klimatskih promjena. Stariji neće vidjeti najgore uticaje klimatskih promjena, ali njihova djeca će zahtijevati da se stvari mijenjaju. Zato pokrete za klimatske promjene vode mladi, mladi i žene iz najugroženijih dijelova svijeta. Oni koji danas osjećaju posljedice: suše, visoke temperature i poplave… U ovoj borbi trebamo slušati mnogobrojne starosjedilačke glasove, njihovu mudrost i da naučimo da njihov rad slavimo i zaštitimo, jer oni ovu borbu vode duže od svih nas. Sljedećih dvadeset aktivistica i aktivista su danas jedni od prepoznatljivih, ali njih je puno više i svi oni zajedno rade za sve nas.
Autumn Peltier je Anishinaabe-kwe i članica prve nacije Wiikwemkoong. Poznata je kao međunarodna zagovornica za čistu vodu. Poznajemo je i pod nadimkom „vodena ratnica”. Godine 2018. u dobi od trinaest godina, Peltier se obratila svjetskim čelnicima na Generalnoj skupštini UN-a po pitanju zaštite voda. Stekla je nacionalno i međunarodno priznanje kada je predstavila bakarni lonac vode kanadskom premijeru Džastinu Trudou i suočila ga sa njegovom odlukom da gradi naftne cjevovode na teritoriji starosjedilaca, rekavši mu: „Veoma sam nezadovoljna odlukama koje ste donijeli.” Peltier započinje svoju borbu kao zaštitnica vode kada je zbog ovih cjevovoda preko 100 domorodačkih zajednica dobilo instrukcije o vodi. Ove instrukcije i koje je izdala Vlada ukazuju na to da bi voda za piće u zajednici mogla biti kontaminirana patogenima i da je nije sigurno piti bez da je se prvo ne prokuha. U aprilu 2019. godine Peltier je imenovana za glavnu povjerenicu vode od strane države Anishinabek. Iako je njen aktivizam započeo u Kanadi, ona je danas poznata širom svijeta. U septembru 2019. godine nominirana je za međunarodnu Nagradu za mir i imenovana kao braniteljica od strane udruženja znanstvenika 2019. u SAD. Bila je pozvana na samit Generalnog sekretara Ujedinjenih naroda o klimatskim akcijama u Njujorku, 2018. i 2019.
Foto: Linda Roy„Vrijeme je za borbu. Moramo prestati zagađivati planetu. Vrijeme je da vodi dodijelimo
prava i zaštitu kao i ljudskim bićima.”
Kanadska spisateljica, aktivistkinja i filmašica, poznata je po političkim analizama i kritikama korporativne globalizacije i kapitalizma. Klein je 2016. godine u Sidneju dobila Nagradu za mir za svoj aktivizam u polju klimatske pravde. Klein se često pojavljuje na globalnim i nacionalnim listama najuticajnijih mislilaca. Članica je upravnog odbora grupe za klimatske aktiviste 350.org. Njene najčitanije, ujedno i najprodavanije knjige, prevedene na desetine jezika, su: Bez logotipa, koja je postala manifest pokreta anti-globalizacije; Doktrina šoka: procvat kapitalizma katastrofe, Ovo mijenja sve: kapitalizam protiv klime, U plamenu: (gorući) slučaj za zeleni novi dogovor. U plamenu je zbirka eseja koji su usredotočeni na klimatske promjene i hitne akcije potrebne za očuvanje svijeta. Naomina revolucionarna knjiga o klimatskim promjenama sjajno povezuje točke – poput stjecišta klimatske i rasne pravde izlažući strukturalne uzroke i odgovornost za klimatsku krizu, nadahnjujući nas da se borimo na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom polju, da zahtijevamo novu agendu koja poštuje ljudska prava i jednakost i podsjeća na snagu autentične demokratije za postizanje transformativne promjene i pravde. Ovo mijenja sve, kapitalizam protiv klime daje objašnjenje zašto nas klimatska kriza izaziva da napustimo suštinu ideologije „slobodnog tržišta“ našeg vremena, restrukturiramo globalnu ekonomiju i obnovimo naše političke sisteme.
Foto: Aaron Stern
„Šta ako je sve prevara, a mi stvorimo bolji svijet zbog ničega?”
Rođena u selu unutar amazonske prašume u državi Maranhão, Sônia Guajajara jedna je od najznačajnijih starosjedilačkih i ekoloških liderki danas. Radi kao izvršna koordinatorica Artikulacija starosjedilačkih naroda u Brazilu (APIB) i bila je ključna za objedinjavanje više od 305 starosjedilačkih grupa oko agende koja štiti starosjedilačka prava. U svijetu je prepoznata po neustrašivom aktivizmu i obrani domorodačkih i okolišnih prava, a sve uprkos pritisku nekih od najmoćnijih sektora brazilskog društva. Trenutno je kandidatkinja za kopredsjedavanje Republike, zajedno s Guilhermeom Boulosom, za stranku PSOL. Guajajara je jedna izuzetno karizmatična figura, predmet nekoliko dokumentarnih filmova. Dobila je nekoliko nagrada i priznanja; među njima Orden za kulturne zasluge brazilskog Ministarstva kulture, Medalju Centra za promociju državljanstva i branitelja ljudskih prava. Godine 2015. nagrađena je počasnom medaljom Vlade države Maranhão za veliku artikulaciju s vladinim agencijama tokom požara na autohtonom teritoriju Araribóia. Guajajara je svjedočila pred Vijećem za ljudska prava Ujedinjenih naroda u Ženevi o zloupotrebi i ugrožavanju prava starosjedilaca. U Parizu se suočila s francuskim tvrtkama koje profitiraju od uništavanja Amazona. Kao jedna od najdinamičnijih zagovornica ljudskih prava, Sônia donosi glas Brazila i starosjedilačkih naroda u svijet kada ga najviše trebamo čuti.
Foto: Pablo Alberanga
„Civilizacija podrazumijeva ponašanje koje imamo u odnosu na Zemlju. Za bijelog čovjeka to je razvoj i napredak. To je inverzija vrijednosti i razumijevanja. Za mene smo mi
najcivilizovaniji narod.”
Greta Thunberg, švedska je aktivistkinja za zaštitu okoliša koja radi na rješavanju problema klimatskih promjena. Osnovala je pokret poznat pod nazivom Petak za budućnost (također nazvan i Školski štrajk za klimu). Sve je započelo kada je Greta petkom počela preskakati časove da bi štrajkovala. Propustila je skoro tri sedmice škole, prije izbora u Švedskoj u septembru 2018. godine da bi sjedila ispred državnog parlamenta sa natpisom koji kaže: „Skolstrejk för Klimatet” (Školski štrajk za klimu). Njezina akcija nadahnula je stotine tisuća učenika širom svijeta da sudjeluju u vlastitim protestima za budućnost. Štrajkovi su održani u zemljama Belgije, Kanade, Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Finske, Danske, Francuske i Holandije. Thunberg je dobila brojne pozivnice da govori o klimatskim promjenama. Govorila je na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, u Švicarskoj, i u Europskom parlamentu, kao i pred državnim službenicima Italije, Francuske, Velike Britanije i Sjedinjenih Država. U septembru 2019. godine njeno pojavljivanje na klimatskom događaju UN-a u Njujorku privuklo je posebnu pažnju zbog njenih oštrih komentara: „Ukrali ste moje snove i moje djetinjstvo praznim riječima… Mi smo na početku masovnog izumiranja i sve o čemu možete razgovarati su novac i bajke o vječnom ekonomskom rastu. Kako se usuđujete!” Tog mjeseca milioni prosvjednika marširali su u klimatskim udarima u više od 163 zemlje.
Njen uticaj je poznat kao „efekt Grete“. Pored svog ekološkog rada, Thunberg je zaslužna za podizanje svijesti o Aspergeru. Iako je priznala da ju je Asperger na neki način ometao, primetila je i određene prednosti ovog sindroma, u jednom trenutku rekavši: „Imam Asperger, a to znači da sam ponekad malo drugačija od norme. I, obzirom na okolnosti – biti drugačiji je supersila.” Greta upozorava, citirajući naučnike koje smo ignorisali sve do sada, da ako se svjetske vođe ne dogovore o transformativnom delovanju za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, porast svetske temperature od industrijske revolucije dostići će oznaku 1,5 ° C – što će izložiti oko 350 miliona ljudi suši i gurnuti otprilike 120 miliona ljudi u ekstremno siromaštvo do 2030. godine. Za svaki povećan stepen, problemi će se pogoršati. Desetljećima se istraživači i aktivisti bore da svjetski lideri shvate klimatsku prijetnju ozbiljno, ali prošle godine, jedna tinejdžerka, Greta iz Švedske je privukla pažnju sveta.
Foto: Michael Campanella
„Moja poruka je da ćemo vas gledati. Ovo je sve pogrešno. Ne bih trebala biti ovdje s vama. Trebala bih se vratiti u školu s druge strane okeana. Pa ipak, svi dolazite k nama mladima zbog nade. Kako se usuđujete?! Ukrali ste moje snove i moje djetinjstvo praznim riječima. Ipak sam jedna od sretnih. Ljudi pate.”
LADONNA BRAVE BULL ALLARD
LaDonna Brave Bull Allard, Ta Mak’s Wast’s Win (dobra žena planete Zemlje) je pripadnica plemena Standing Rock Sioux i nekadašnj koordinatorica Odjela za istorijsko očuvanje plemena Standing Rock Sioux. Njeni ljudi su Inhunktonwan iz Cannon Ball-a, Hunkpapa i Lakota Blackfoot. Prva je koja je ispisala istoriju plemena roda Sioux. LaDonna je također bila prva koja se usprotivila gradnji cjevovoda postavljajući kamp Sacred Stone, time igrajući veliku ulogu u pozivanju svijeta da podrži ljude plemena Standing Rock. Ovaj pokret je tokom kratkog vremena iznedrio najveći savez na američkom kontinentu, sa više od 200 plemenskih nacija. Allard je hrabro ostajala na terenu kroz sve sukobe s policijskim i privatnim obezbeđenjem. Izdržala je vodene topove, suzavce, napade pasa i gledala hapšenje i brutalne napade na kćerku tokom protesta. Godišnja je govornica na forumu UN-a o ekološkim pitanjima, bila je u Izvršnom odboru američkog starosjedilačkog udruženja. Ona drži govore diljem zemlje po pitanjima zaštite okoliša i starosjedilačkih prava. Nada se da će jednog dana uspostaviti eko selo koje radi na zelenoj energiji, uzgaja svoju hranu i služi kao uzor ostalim zajednicama. I dok je Allard plemenski istoričar, ona vidi poseban značaj u činjenici da današnje pokrete vode mladi, grupa „Sedma generacija“.
Foto: Jensschwarz
„Voda je žensko, voda je život i mi kao žene moramo stati uz vodu.”
BERTA ISABEL CÁCERES FLORES
Cáceres je bila članica starosjedilačkih stanovnika Lence, suosnivačica Nacionalnog vijeća narodnih i starosjedilačkih organizacija Hondurasa (COPINH). Pomogla je Lenca zajednicama da se odupru nezakonitoj sječi drveća i drugim sličnim prijetnjama koje su ugrožavale ove zajednice. Godine 2006. pomagala je ljudima iz Rio Blanca kada je izgradnja brane započela bez zakonskog obaveštenja, na rijeci koja je ekonomski i duhovno važna za ljude oko nje. U tom vremenskom periodu je ubijena u njezinom domu. Cáceres je bila iznimno važna figura za brojne zajednice i njena smrt se do danas oplakuje dok se traže pravda i počinioci.
Foto: GAIPE
„Probudimo se ljudi! Nestaje nam vremena. Moramo našu svijest osloboditi od gramzivog kapitalizma, rasizma i patrijarhata koji će samo osigurati naše samouništenje.”
Suosnivačica američkog omladinskog klimatskog štrajka čiji je fokus na isticanju kako klimatska kriza nesrazmjerno utječe na najmarginalizovanije zajednice svijeta pomičući razgovor o devastaciji okoliša prema rasnoj pravdi. Hirsi povezuje i naglašava da su rasna pravda i klimatska pravda nerazdvojne.
Foto: Nancy Musinguzi
„Važno je osigurati da oni koji su nesrazmjerno pogođeni klimatskim promjenama budu na čelu problema. Kao crnoj muslimanki, važno mi je da se intersekcionalnost uključi u našu borbu!“
Martinez je klimatski aktivist i hiphop umjetnik koji se bori za klimatsku pravdu od svoje šeste godine. Xiuhtezcatl trenutno obavlja dužnost omladinskog direktora organizacije Čuvari zemlje. Održao je više TED govora o ekološkom aktivizmu i govorio je, na najmanje tri jezika, na Generalnoj skupštini UN-a o klimatskim promjenama u dobi od 15 godina. Njegova prva knjiga, „Mi ustajemo”, objavljena je 2017. i potiče druge da se pridruže pokretu za zaštitu Zemlje.
Foto: Tristan Spinski
„U našoj je prirodi da se želimo boriti za zdravlje planete. Ovaj život je dar, a naša je odgovornost poštivati i štititi ono što nam daje život.”
JAMIE MARGOLIN
Jamie s ponosom ističe da je kvir, latina, mješovite rase. Suizvršna je direktorica Zero Hour organizacije koja educira zajednice širom zemlje i inozemstva o sustavima ugnjetavanja koji su temeljni uzroci klimatskih promjena, uključujući kapitalizam, rasizam, seksizam, kolonijalizam i kako se to sustavi presijecaju s klimatskim pokretom radi formiranja klimatske pravde.
Foto: Drew Escriva
„Ovaj pokret govori o nama svima. Natjeraćemo političare da preduzmu akciju za promjenu sistema – ili ćemo ih izglasati sa pozicija. Posebno sam ponosna na izgradnju pokreta koji će voditi tamne žene.“
Izvršna direktorica pokreta Sunrise Movement žestoko zagovara prijedloge poput Green New Deal i jedna je od vizionarki koje se bore za budućnost. Varshini je klimatske promjene fiksirala kao pitanje moralnog imperativa, pitanje ekonomske pravde i put koji će pomoći stvaranju milijuna novih radnih mjesta diljem Amerike.
Foto: Cliff Owen
„Najveći izazov mobilisanja miliona za zaustavljanje klimatske krize nije obrazovanje, nego proterivanje opasnih, nasilnih priča koje se pričaju ljudima, a to je da nisu u stanju da promijene svoju stvarnost. Moj krajnji cilj je transformacija. Obična osoba ima sposobnost da uradi izvanredne stvari.”
Klimatski aktivist, autor, dio tima National Geographic Explorer, veleposlanik Smithsonian-a, osnivač i glavni urednik časopisa The Climate Reporter, osnivač i izvršni direktor One Million of Us, te osnivač i izvršni direktor TAU VR. On koristi svoju stručnost unutar polja virtualne stvarnosti i kao programer umjetne inteligencije za borbu protiv klimatskih promjena. Osmislio je program koji mapira iskustva virtualne stvarnosti koji omogućuje korisnicima/cama da se kreću kroz okeane ispunjene plastikom i iskuse druge posljedice onečišćenja i kolapsa okoliša u stvarnom svijetu.
Foto: Rebecca Hale
„Danas štrajkujemo, sutra glasamo.”
Pripadnica plemena Otomi-Tolteca. Za aktivizam se odlučila nakon što je svjedočila poplavi svog rodnog grada zbog klimatskih promjena. Trenutno ima ulogu u upravnom odboru Klimatski pokret naroda, organizaciji koja služi da bi povezala mlade s postojećim lokalnim i klimatskim organizacijama. Članica je pokreta Izumiranje Pobuna i pokreta Izlazak sunca. Bastida je pokrenula program obuke za aktivizam mladih kako bi osnažila pokret za klimatsku pravdu. Za svoj aktivizam dobila je nagradu „Duša UN-a” 2018. godine.
Foto: GettyImages
„Zemlja je naš dom. Daje nam zrak, vodu i zaklon. Sve što nam treba. Sve što ona traži je
da je zaštitimo.“
Helena je iz ekvadorske Amazonije i već se bori protiv naftne industrije u svom domu Saraiaku. Liderka je saraiaku naroda i jedan od vođa timova koji su 2018. godine pokrenuli povijesnu Deklaraciju Kawsak Sacha – Živa šuma koja „predlaže pravno priznavanje ukidanja teritorijalnih prava što je neophodno i bitno za ravnotežu planete i očuvanje života.”
Foto: Sirén Gualingan Kotialbumi
„Mi smo glas šume. Žene imaju iznimnu unutarnju snagu. Žene su oduvijek bile na frontu boreći se za svoje teritorije, jer imamo duboku povezanost sa šumom.”
Vanessa Nakate je aktivistkinja za klimatsku pravdu iz Ugande. Odrastala je u Kampali, a s aktivizmom je započela u decembru 2018. godine, nakon što se zabrinula zbog neobično visokih temperatura u svojoj zemlji. Nakate je diplomirala poslovnu administraciju iz marketinga na poslovnoj školi univerziteta Makerere. Inspirirana Gretom Thunberg pokreće vlastiti klimatski pokret u Ugandi, Nakate je u januaru 2019. započela samotni štrajk. Nekoliko mjeseci bila je jedina prosvjednica ispred kapija parlamenta Ugande. Kasnije su druge mlade osobe počele odgovarati na njene pozive na društvenim mrežama da pomognu skrenuti pažnju na stanje kongoliskih prašuma. Nakate je osnovala Omladinu za buduću Afriku i isto tako Pokret za ustajanje u Africi. U decembru 2019. Nakate je bila jedna od nekolicine mladih aktivista/ica koji su govorili na skupu COP25 u Španiji. Početkom januara 2020. pridružila se grupi od oko dvadesetak drugih aktivista za klimu iz cijelog svijeta kako bi objavila pismo učesnicima Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, pozivajući kompanije, banke i vlade da odmah prestanu subvencionirati fosilna goriva.
Foto: Isaac Kasamani
„Mi mladi smo napustili svoje zone komfora kako bismo vam pokazali da je vrijeme da i vi svi napustite svoje zone komfora jer neugodne stvari koje radimo će pomoći da spasimo planetu.”
Predsjednica zajednice Achuar Nation i Ikiama Nukuri. Podržava majčinsko i neonatalno zdravlje žena u amazonskoj prašumi osnažujući generacije žena kao čuvarica prašume. Obučena je promotorka zdravlja u zajednici, njezino vodstvo nadahnjuje druge žene za sudjelovanje u lokalnom procesu donošenja odluka.
Foto: GettyImages
„Potrebna nam je voda za život i duhovno zdravlje. Vlade Brazila i Sjedinjenih Država ne pomažu. Promiču narative temeljene na mržnji i razvojne modele koji napadaju prirodu i starosjedilačke narode. Te vlade nas pokušavaju istrijebiti. Oni su dio problema.“
ISABEL WISUM
Isabel Wisum potiče iz sela Achuar Pumpuentsa smještenog u zabačenoj amazonskoj prašumi u Ekvadoru. Isabel strastveno brani svoj narod, njihovu zemlju i kulturu. Godine 2016. izabrana je za potpredsjednicu Achuar Nation of Ecuador (NAE). Takođe je prva žena koja je imala vodeću poziciju u istoriji NAE-a. Kao potpredsjednica, Isabel se zalaže za Achuar zajednice i teritorije osiguravajući da njihova prašuma ostane netaknuta i da njezini ljudi imaju glas u Ekvadoru i šire. Budući da je bila potpredsjednica, Isabel je vidjela da su Achuar žene sada osnaženije za sudjelovanje u lokalnim prostorima za donošenje odluka.
Foto: samazonfrontlines-org
„Mi, starosjedilačke žene branimo naše teritorije, naše šume, naš život. Nikada ne odustajemo!”
Mari Copeny je dvanaestogodišnja aktivistkinja koja se bori za djecu Flinta u Mičigenu. Sa samo 8 godina, Mari i njezina braća i sestre morali su naučiti da ne piju tjekuću vodu u Flintu. Sva voda koja se u gradu konzumirala morala je dolaziti iz plastične boce, a voda u bocama postala je način života. Napisala je pismo predsjedniku Obami i uvjerila ga da dođe u Flint u Mičigenu kako bi se bliže upoznao o krizi sa vodom. Predsjednik Obama je pročitao pismo malene osmogodišnje Mari, odlučio odgovoriti i doći u Flint, kako bi je upoznao. Posjeta predsjednika Obame zadobila je nacionalnu pažnju. Od 2016. godine, Mari je prikupila preko 500 000 dolara. Kada je država Mičigen odlučila prestati plaćati vodu za stanovnike Flinta, Mari je ubrzo započela prikupljanje sredstava. Kroz svoju kampanju za flaširanu vodu prikupila je više od 280 000 dolara i uspjela je podijeliti preko milion boca vode građanima Flinta. U ljeto 2019. godine odlučila je fokus prebaciti s distribucije boca vode na nešto ekološki prihvatljivije. Zato se udružila s društveno odgovornom kompanijom za filtriranje vode kako bi dovela vrhunske filtere za vodu u zajednice diljem SAD-a. Mari je inspiracija za devojčice širom sveta.
„Nikad ne dozvolite da vam bilo koja odrasla osoba uguši iskru. Ako vas isprva ne žele saslušati, nastavite da pričate, na kraju će vas morati čuti. I kad vas čuju, videće da imate jedinstven pogled na svet i da je vaše mišljenje važno. Nikada ne dozvolite da vas ušutkuju, a vjerujte mi da će pokušati, jer ste mladi i puno odraslih osoba ne misli da biste
trebali imati mišljenje.”
ROGER HALLAM
Julian Roger Hallam je britanski aktivist za zaštitu okoliša, suosnivač poznate i popularne grupe Izumiranje Pobuna (Extinction Rebellion) i Radikalne rute. Rodžer je prethodno bio organski poljoprivrednik sa četiri hektara zemlje kojem je posao propao zbog niza vremenskih ekstremnih neprilika. Istraživao je u svom doktoratu kako postići društvjene promjene građanskom neposlušnošću i radikalnim pokretima. U martu 2017. štrajkovao je glađu tražeći odustajanje od fosilnih goriva unutar Univerziteta – institucija je uložila milione funti u fosilna goriva, ali nije ulagala u obnovljive izvore energije. Pet sedmica nakon prvog prosvjeda, Univerzitet je uklonio investicije vrijedne 14 milijuna funti od kompanija za proizvodnju fosilnih goriva i obavezao se da će do 2025. postati neutralno efikasni.
Foto: Evert Elzinga
„Ključna lekcija o svim strukturnim političkim promjenama je sljedeća: protesti pale. Bez protesta nema ekonomskog stagniranja, kad se stopira ekonomija dečke koji vode ovaj svijet počinje biti briga.”
GAIL MARIE BRADBROOK
Gail Marie Bradbrook je britanska aktivistica za zaštitu životne sredine, suosnivačica ekološkog društvenog pokreta Extinction Rebellion. Studirala je molekularnu biofiziku na Univerzitetu u Mančesteru gdje je stekla doktorat. Zanimanje za prava životinja natjeralo je da se pridruži Zelenoj stranci u dobi od 14 godina. Gejl je sudjelovala u različitim kampanjama u Stroudu, u razdoblju od 2010. do 2013. godine kao dobrovoljni direktor Tranzitne tranzicije, protesta protiv bušenja nafte. Godine 2015. s Džordžom Bardom osnovala je grupu Saosjećajna revolucija. Godine 2016. je otišla na odmor na Kostariku gdje je uzimala ajuasku, ibogu i kambo, u potrazi za jasnoćom u svom radu i to iskustvo je navelo da promijeni pristup kampanji. Ubrzo nakon povratka upoznala je Rodžera Halama i zajedno su osnovali organizaciju Izumiranje Pobuna (Extinction Rebellion) koja privlači puno pažnje diljem svijeta.
Foto: Chris Mcandrew
„U prošlosti, kada sam bila na protestima, ljudi su vikali iz automobila, „zaposli se, okupaj se, ošišaj se“, pa jesam li hipi koji luta po dolu ili sam srednja klasa ili čak privilegirana? Svaki korak vam se preispituje, a ne stvarni problemi s kojima izbjegavamo da se suočimo.”
NAELYN PIKE
Kao osamnaestogodišnja mlada žena Chiricahua Apache, Naelin je već provela godine kao aktivistkinja, uzor i heroina, zagovarajući uvjerenja starosjedilaca i očuvanje zemlje. Prvi govor držala je sa samo 9 godina i postala je najmlađa osoba koja je svjedočila pred američkim Kongresom, sa 13 godina. Putovala je po cijeloj zemlji i svijetu, govoreći u školama i na konferencijama. Ova aktivistica želi okupiti svoju generaciju, podići svijest o vjerovanjima svog naroda i njihovim pravima na svete zemlje. Ona potiče svoju zajednicu da bude jaka i da zaštiti i s ponosom pokazuje svoj identitet. Ona se izjašnjava protiv političara i korporacija koje imaju za cilj skrnaviti zemlje koje starosjedioci smatraju svetim. Najviše od svega, ona ohrabruje druge na isto, zbog generacija koje dolaze. Naelin je trenutno studentica Mesa Community College-a, i zalaže se za svoje ljude dok nastavlja visoko obrazovanje. Ona je jedan od najjačih mladih glasova u starosjedilačkim zajednicama i zasigurno će postati jedna od ključnih liderki u borbi za starosjedilačka ljudska prava u narednim desetljećima.
„Mladi ustaju. Mi se pripremamo za buđenje identiteta, duhovnosti i ratobornosti. Ova generacija je spremna. Spremna sam i ja.”
Zašto vidimo toliko žena, naročito starosjedilačkih žena na čelu pokreta za klimatske promjene?
Prije kolonizacije Amerike, domorodačke žene imale su politički autoritet i bile su važan dio grupe koja je bila odgovorna za donošenje odluka u zajednicama. Na primjer, nije bilo rijetkost u starosjedilačkim zajednicama da žene imaju autoritet u odlučivanju ko će biti poglavar. Kad su kolonizatori došli u Ameriku sa ciljem da unište ljude koji su ranije živjeli na teritoriji, to je dovelo do uništenja autohtonih kulturnih struktura, uključujući utjecaj koji su žene imale u društvu. Kolonizatori su učinili to nametanjem ideje heteropatrijarhata. Heteropatrijarhat je ideja da samo muškarci mogu biti vođe zajednice. Heteropatrijarhat se fokusira na koncept muškog spola koji je snažan i sposoban, a ženski spol slab i nesposoban. Danas žene, djevojke i djevojčice, uz svoje kolege vode glavnu ulogu u pokretu za zaštitu okoliša. Ne treba zaboraviti njihovu snagu, upornost, žrtvu kada izborimo borbu u zaustavljanju klimatskih promjena.
