Rođena sam i odrasla na moru. Iako se nikada nisam bavila ugostiteljstvom, većina stanovnika mog grada jeste. Kao i svi oni, vremenom sam postala neka vrsta „profesionalnog posmatrača”, koji zna šta uvijek ostane kad turisti odu: plaže i ulice spremne za čišćenje, prazne sobe spremne za nove goste i domaćini koji mole sunce da sija do kasno u jesen. Ipak, ova godina je po nečemu bila posebna. Turističke agencije, relevantna ministarstva, marketing eksperti svi su naširoko govorili o „eko turizmu”, novom načinu putovanja i kreiranja turističkih ponuda koji je popularan u svijetu. To je za posljedicu imalo fenomen da sve oko nas, često nezasluženo, poprimi epitet „ekološkog”. Pravi zeleni turizam omogućava razmjenu znanja i iskustava između putnika i domaćina, približavajući ih prirodi i obogaćujući njihove živote.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 2017. godinom „održivog turizma za razvoj”. Vođena mišlju „ostavi samo otiske stopala”, ova odluka ima za cilj podsticanje odgovornog ekonomskog razvoja koji istovremeno osnažuje manjine i lokalno stanovništvo, smanjuje nezaposlenost, štiti lokalnu kulturu i prirodna bogatstva i promoviše raznovrsnost, mir i bezbjednost. Kao posebna dimenzija u okviru odgovornog putovanja izdvojio se eko turizam. Koncipiran na harmoniji između čovjeka i prirode, on nastoji da smanji uticaj turizma na životnu sredinu. Tako će, umjesto popularnih zdanja preplavljenih turistima, posjetioci otkriti zaštićene prirodne predjele, odsijedati u „eco-friendly” smještajima i učiti o mještanima, njihovoj kulturi i tradiciji iz prve ruke. Posljedično, većina prihoda u ovako skrojenoj turističkoj ponudi ide upravo lokalnom stanovništvu, a ne korporacijama, lancima hotela i tržnih centara.
Termin „eko turizam” skovao je američki ekspert za životnu sredinu Džej Vestervelt 1980. godine. Bio je revoltiran time što hoteli mole goste da iste peškire koriste više puta „kako bi štitili životnu sredinu”, iako su zapravo samo pokušavali da uštede i smanje račune za vodu. Ovakvi vidovi zelene propagande prisutni su i dan danas i čine teškim razaznavanje ekološkog od neekološkog preduzeća. Srećom, to nije nemoguće.
Prelazak sa masovnog na održivi turizam: zašto je bitan?
Svaka jedanaesta osoba na svijetu zapošljena je u sektoru turizma i ugostiteljstva. Ova privredna grana zaslužna je za 10% svjetskog bruto domaćeg proizvoda, ali i za oko 14% emisija štetnih gasova koji utiču na globalno zagrijavanje. Istovremeno, turizam je izuzetno osjetljiv na klimatske promjene; manje snijega na planinama znači i slabiju zimsku ski sezonu, a pretežno kišovito ljeto puste plaže.
Reforma načina na koji putujemo i dočekujemo svoje goste prirodna je i neophodna. Da bi bila uspješna, neophodna je adekvatna zakonska regulativa na višem nivou, ali i drugačije definisanje uloga dvaju glavnih aktera u ugostiteljstvu: posjetilaca i ugostitelja.
„Eco-friendly” turista: odgovoran pojedinac koji bira kvalitet
Malo šta me tokom ljetnje sezone izbaci iz takta kao bahati turisti. Uvjerenje da se briga o sredini završava prelaskom preko nacionalne granice krasi mnogu djecu konzumerizma, željnu toga da ih dok su na odmoru konstantno neko animira, vodi na šoping ture i fotogenične predjele. Novo mjesto je samo jedna recka više na spiskovima „za posjetiti”, što ne ostavlja prostora za življenje u trenutku i stvaranje kvalitetnog odnosa sa okruženjem. Eko turizam se nudi kao bezbjedna alternativa sa sopstvenim sistemom vrijednosti i kodeksom ponašanja.
• Pažljivo birajte prevozno sredstvo. Prije nego što otputujete, raspitajte se da li na konačnoj destinaciji možete iznajmiti električni automobil, biciklo, ili koristiti javni prevoz. Izbjegavajte boravak na kruzerima, jer bacaju sav svoj otpad u more i proizvode veliku buku koja ometa komunikaciju morskih životinja. Važno je i kako ćete doći do željenog odredišta. Avio prevoz je jedan od najvećih zagađivača današnjice. Procjenjuje se da jednim putovanjem od Evrope do Njujorka svaka osoba u avionu pojedinačno utiče na zagrijavanje planete koliko i približno tri tone ugljen dioksida. Ukoliko je avion jedina izvodljiva opcija, postoje načini da izračunate koliki je „CO2 otisak” vašeg putovanja u novcu, i taj novac potom donirate nekoj ekološkoj organizaciji.
• Što manji kofer, to bolje. Minimalizam je prijatelj zelenog turizma! Spakujte samo nekoliko kombinacija od prirodnih materijala i po potrebi ih operite u svom smještaju.
• „Zeleni” konak umjesto luksuznog hotela. Saznajte koliko je održivo poslovanje hotela u kojem ćete odsjesti. Kako stići do njih? Na koji način proizvode energiju? Imaju li vegetarijanske i veganske opcije u jelovniku? Da li recikliraju svoj otpad? Na dobru ponudu uzvratite odgovornim boravkom, pa ugasite svijetlo i uređaje kada nijeste u sobi, ne tuširajte se predugo i trudite se da iznajmljujete stvari radije nego da ih kupujete.
• Dajte prednost mještanima. Ukoliko je kompanija koja vam pruža određene usluge dio međunarodnog lanca, prirodno je da veći dio novca koji dajete ide njenim vlasnicima, koji mogu biti kilometrima udaljeni. Da to ne bi bio slučaj, obratite se ljudima. Dozvolite da vam lokalni turistički vodiči otkriju omiljena mjesta na kojima se skrivaju od gužve. Suvenire kupite u malim radionicama, tako da svaki vaš prijatelj uz poklon dobije i priču o tome kako ste upoznali osobu koja je taj dar i napravila. Svi aerodromi i tržni centri liče jedni na druge, a upravo su ljudi ono što čini prostor jedinstvenim. Ne dozvolite da vam promaknu njihove priče dok tragate za svjetski poznatim brendovima.
• Lokalni specijaliteti, a vaš pribor. Pitajte svog vodiča gdje je najbolja kafa u gradu i koja to jela morate probati. Ukoliko više volite hranu za ponijeti, uvijek sa sobom imajte flašicu za vodu, platneni ceger i putni pribor za jelo. Odbijte plastičnu ambalažu, a ako je to nemoguće, raspitajte se da li postoje kante za reciklažu otpada.
• Podržite održive inicijative. Zabavljajte se uz mještane! Postoji toliko načina da se sjajno provedete, a da istovremeno ne štetite planeti. Posjetite nacionalne parkove u toj oblasti, kampujte pokraj rijeke, pođite u bioskop pod otvorenim nebom, javnu gradsku baštu ili se raspitajte za „eko” verzije vaših omiljenih aktivnosti. Eko turizam je aktivni turizam koji od vas traži da preuzmete inicijativu i razmislite o svakom aspektu svog putovanja.
„Eco-friendly” domaćin: kreativni predstavnik svog podneblja
Danas postoji niz sertifikata koje ugostitelji mogu da nabave kao potvrdu svojih nastojanja da biznis učine održivim. Bilo da posjetiocima nudite smještaj ili usluge, evo ideja koje će pomoći da obradujete i goste i prirodu.
• Kreirajte održivo okruženje. Zamijenite obične sijalice štednim, postavite solarne panele na krov, a kante za reciklažu otpada u svaku sobu. Gostima ponudite bicikle za iznajmljivanje ili mape na kojima su najljepše staze za pješačenje. Posadite voće i povrće u bašti ili začinsko bilje na balkonu, pa posjetioce pozovite da sa vama objeduju ili se posluže svježim domaćim proizvodima.
• Udružite se sa lokalnim proizvođačima. Porijeklo hrane koju nudite gostima i stvari kojima su sobe opremljene je veoma bitno. Neka mini kozmetika u kupatilima bude iz obližnjih prirodnih radionica, a hrana sa pijace ili farme sa kojom ste prethodno sklopili partnerstvo.
• Osmislite ponudu koja ne ugrožava prirodu. Brojne aktivnosti koje su popularne zapravo su pogubne po okruženje. Dobar primjer za to su jahanje slonova, plivanje sa delfinima u bazenu, fotografisanje sa majmunima na plaži ili tigrovima u zoološkom vrtu. Vašoj posjeti ovim životinjama prethode sati dresure, mučenja, kažnjavanja i drogiranja. Eko turizam promoviše bojkotovanje saradnje sa firmama koje se bave ovim i sličnim aktivnostima. Budite originalni! Možda turiste privučete nečim jedinstvenim, kao što je kompanija „Plastic Whale” oduševila svijet svojom ponudom, koja uključuje krstarenje rijekama širom Amsterdama i „pecanje” plastičnog otpada koji pluta po vodi.
• Obrazujte svoje goste. Ljudi će prvi put doći kod vas jer su radoznali. Svaki naredni put doći će jer vam vjeruju. Opravdajte njihovo povjerenje time što ćete ih uputiti u svoju kulturu i načine na koje mogu upoznati zanimljive pojedince, saznati šta je bitno vama i ljudima oko vas, šta vas muči i kakav je vaš odnos prema zaštiti životne sredine.
Šta nije eko turizam?
Ovo je možda i najvažnije pitanje, iz jednostavnog razloga što pogrešnim odabirom vaš novac ide u džep ljudi koji su izdvojili malo više novca na dobar marketing umjesto odgovornim domaćinima. Eko turizam stavlja akcenat na poštovanje prirode i zavređivanje povjerenja gosta.
Eko turizam nije greenwashing. Procjenjuje se da je oko 70% firmi koje tvrde da posluju u skladu s prirodom zapravo „greenwashing”, tj. zelena propaganda. Svjesni toga da savremeni posjetilac zahtijeva odgovornost od svih sa kojima sarađuje, oni jedan mali aspekat svog biznisa zaviju u zeleno ruho, pri tom skrivajući od njih sve ono što nije tako pohvalno.
Druga strana iste medalje su greenwash turisti. Iako tvrde da putuju s mjesta na mjesto s malenim rancem željni upoznavanja svijeta, oni su samo željni niskobudžetnog obilaženja najpopularnijih svjetskih destinacija, bez obzira na to koliko je ono dobro po mještane i planetu. Prije nekoliko mjeseci Tajland je upao u žižu javnosti upravo zbog ovakvih turista. Takozvani „begpekeri” (engl. beg – prosjačenje) preplavili su ulice Bangkoka, na kojima su od drugih tražili novac kako bi nastavili da putuju. Stanovnici jugoistočne Azije javno su izrazili svoje nezadovoljstvo „bezobzirnim Zapadnjacima” na njihovim ulicama, koji očekuju da njihove lagodne navike finansiraju ljudi sa slabijim životnim standardom. To nije bezbrižan vid putovanja, već bezobziran.
Eko turizam nije „divlja ljepota”. Još jedan popularan termin na ovim prostorima svakako je „divlja ljepota”, ali sa drugačijim značenjem. Turistički vodiči naplaćuju velike svote novca turistima za „eko razgledanje”, da bi ih poveli u zapuštene predjele o kojima niko ne vodi računa, ili na predivne ture, tokom kojih ostavljaju otpad za sobom, pale vatru gdje joj mjesto nije ili idu u lov na životinje van sezone. Podsjećanja radi, prava „divlja ljepota” zapravo je samo neistražena, nekonvencionalna, ali se tretira s poštovanjem.
Eko turizam ne zagađuje. Već smo pomenuli da odgovorna preduzeća ne posluju sa pojedincima koji maltretiraju životinje da bi zaradili novac. Ona takođe ne zalivaju prirodne površine betonom samo radi profita, niti djelaju bez prethodno obavljenog planiranja i procjene uticaja na životnu sredinu. Zapamtite – bez obzira na to gdje se nalazite na planeti, uvijek postoji način da se uskladite sa prirodom. Na nekim mjestima će biti lak, na drugim malo teže izvodljiv, ali svakako će vas činiti srećnim, znajući da dajete svoj doprinos.
Potrebna vam je inspiracija? Tu smo!
Ideja da treba da u potpunosti promijenite način na koji putujete može da djeluje limitirajuće. Na kraju krajeva, idete na odmor, a sada bi trebalo da se pridržavate nekih novih pravila – zašto, kako? Srećom, postoje ljudi koji već uveliko zalaze u neistražene predjele i putuju na način koji planeta Zemlja voli. Oni nas podsjećaju na to koliko su ozbiljni ekološki problemi sa kojima se suočavamo, te da održivim putovanjem nemate ništa da izgubite, a mnogo toga dobijate. Na vas čekaju ljudi spremni da vas nauče pripremi svojih tradicionalnih jela, poneku riječ na svom jeziku i svim drugim vještinama koje čine život bogatijim, samo ako putujete s poštovanjem.
