Prva žena u književnosti koja je zakoračila u moderno doba

Ona se borila za žensko pravo glasa u Švedskoj, da žene imaju jednak pristup svim profesijama kao i muškarci, bila je liberal i spremna da reformiše građanska prava. Dobila je Nobelovu nagradu za književnost i ulepšala detinjstvo milionima dece bajkom Avanture Nilsa Holgersona. Volela je jednu ženu, borila se protiv mačizma i nacizma, a mi vam predstavljamo roman Ana Svard, manifest feminizma 19. veka u Švedskoj, Selme Lagerlef.

Piše: Nikola Todorić

Selma u ovom romanu pojačava kontrast između više klase i seljaka. Opisuje poziciju žene u tadašnjem švedskom društvu i potencira da njihov izbor baš i nije toliko širok, ali da ih ipak ima. Nejednakosti na osnovu rodnih uloga su velike, što je kritika švedskog društva na početku 20. veka. Ono što uspeva muškarcima, ne uspeva ženama. U ovakvom okruženju Ana Svard preuzima sudbinu u svoje ruke, želi finansijsku nezavisnost i svoje imanje kako bi staroj majci i deci koju je usvojila pružila bolji život. Način da to postigne je ništa drugo do vredan rad. Iako ima svoje dete, ona se više bavi usvojenom decom što je potpuno nekonvencionalan način majčinstva u to vreme. Biti majka je njen identitet. Nije joj potreban muškarac pa je Ana Svard prva žena u književnosti koja je zakoračila u moderno doba.

Pretvoren u patuljka, njen izmišljeni dečak Nils Holgerson približio je deci omraženu geografiju tako što je leteo zajedno sa guskom duž cele Švedske i opisivao im predele. Video je i kralja, Štokholm i shvatio kako stoji ekonomija, iako je dete. Ono što je Pipi Duga Čarapa bila za devojčice, to su Avanture Nilsa Holgersona bile za dečake. Iako se služila postupcima koji su bili uobičajeni za narodnu književnost, Selma je svoje likove duboko psihološki utemeljila. Nalazila je opravdanje za njihove postupke i zato Selmina književnost nije nimalo naivna. Vrlo se dobro razume u psihologiju ljubavi, dobra i zla, ljubomore, nasilja, pakosti. Ironična je, možda zato što je i sama izvodila šale na svoj račun.

U Sagi o Gesti Brlingu, nas uvlači u kadar pored jezera Loven kao 3D tehnologijom. Vukovi zavijaju, sneg steže, natprirodni likovi su opisani kao u magičnom realizmu. Selma piše o tome kako su priče iz davnina dospele do nje, prenoseći se s kolena na koleno pružajući novu interpretaciju tih priča, sa puno protivrečnosti junaka. Ume da povezuje idilu prošlosti sa savremenim životom, opisuje hladno švedsko selo tako da vam je potrebno ćebe. To radi kako  bi kod čitaoca izazvala sumnju – da li su slike o prošlosti baš tako idealne kako nam se čine? Ispod šarene površine ovog romana, kriju se moralna i društvena kritika, uz sveprisutnu zabrinutost kuda ide ova planeta.

Selma Lagerlef se suprotstavljala realizmu. Volela je da piše o građanskom braku, seoskom životu, o fantastičnim prikazama koji su joj se ukazivali dok je čitala Fausta i Don Žuana. Imala je starinski ton pripovedanja koji je često u trećem licu, ali je bila prava majstorica u oblikovanju psihologije junaka, u opisima muško-ženskih odnosa. Volela je fantastiku i misteriju. Takva je cela trilogija Prsten Levenšeldovih.

Zanimljive su i karakterne osobine njenih muških likova. Često u zabludi, slabi su, egocentrični, ludi, a žene samostalne i snažne. Takav kontrast najbolje se vidi u dva oprečna karaktera Ane Svard i Karla Artura koji su opisani u trilogiji Prsten Levenšeldovih i trećem delu Ana Svard.

Karl Artur je sveštenik koji se ženi siromašnom prodavačicom, nesposoban je, ima nerealne predstave o životu, slab je i podložan uticajima okoline, egocentričan je dok je njegova žena Ana razborita i sposobna. Njen roman Ana Svard je bio manifest feminizma, jer je nametnuo odgovor na pitanje kakva je uloga žene u švedskom društvu, a umrla je ne znajući da li je uspela da pomogne jednoj jevrejskoj pesnikinji i njenoj majci u begu iz logora 1940. godine.

Nobelovu nagradu za književnost dobila je 1909. godine. Borila se za prava žena, bila je liberal i snažno je volela dve žene. Sa svojom životnom saputnicom, Sofi Elkan proputovala je Evropom i Bliskim Istokom. Bila je to nedozvoljena i strasna ljubav čiji je spomenik roman Jerusalim, ali ljubav prema ženama nije uticala na Selminu književnost. Njene ljubavne priče su heteroseksualne, ali se često prožimaju sukobima, različitostima i netrpeljivostima između muškaraca i žena. Pisala je o preprekama u razumevanju i o ljubavima „kojima nije smela da izgovori ime.”

Knjiga na poklon

U dogovoru sa izdavačkom kućom Darma books čitaoci Plezira imaće priliku da dobiju na poklon knjigu Ana Svard. Podelićemo pet primeraka knjige, i za darivanje će trajati narednih 7 dana. Da biste se prijavili za učešće potrebno je da ostavite komentar ispod objave, zapratite Plezir magazin i Darma books na Instagramu i podelite ovu objavu putem Instagram storija u kome ćete označiti Plezir (snimak ekrana ili fotografija knjige). Dobitnike knjige ćemo izabrati nasumično uz pomoć sajta Random.org. Srećno svima.

Update

Darivanje je završeno, a učesnice koje dobjaju na poklon knjigu Ana Savrd su Janja Mijalković, Marija, Milena Petrović, Snežana i Branka Mladenović. Čestitamo!

Share