Na keramičke šoljice ,,klempuše” sam sasvim slučajno naišla na instagramu pre par meseci i toliko su mi se dopale u svojoj nesavršenosti da sam odmah poželela da saznam više detalja o autoru(ki). To je bio moj prvi kontakt sa Terra keramikom, a kako sam dalje istraživala bila sam sve sigurnija da želim da vas upoznam sa autorkom i njenim šarmantnim brendom. Nakon što je magistrirala vajarstvo na Umetničkoj akademiji u Splitu, Tea Radić odlučuje da osnuje svoj brend i ljubiteljima ručnog rada ponudi duboko lične, organske, upotrebne komade uz koje će vam svaki trenutak biti podsetnik na uživanje u jednostavnosti i lepoti. Kako Tea kaže, glina je za nju poput živog bića, a ta ljubav i uvažavanje prema materijalu su i te kako uočljivi na njenim proizvodima
ŠTA TE JE IZVORNO PRIVUKLO GLINI KAO MATERIJALU?
Dobro pitanje. Glina je primarni materijal s kojim radim i u kojem se izražavam. Umjetnik bira način izražavanja koji mu je blizak. Tu sugestije drugih ne prolaze. Samo tako nastaju iskrena djela, bez obzira govorili mi o funkcionalnim predmetima ili objektima za izlaganje. Ne postoji idealan pristup, idealan materijal. Sve to i mnogo više stvar je osobnog izbora, afiniteta, karaktera i senzibiliteta. Tijekom studija sam radila u raznim medijima i s raznim materijalima, tražila sam sebe u njima. Neki su mi odgovarali, neki su bili u suprotnosti s mojim karakterom. No s glinom sam se našla odmah, to je bilo TO. Glina je kao živo biće. Treba s njom znati rukovati. Tada su mogućnosti koje pruža beskrajne. Često ponavljam da je ona koncentracija kreativnog naboja. Smatram da je to, kao materijal, najbolje opisuje. U konačnici, bez obzira na medij odnosno materijal izražavanja, jedino što je bitno jest da je vaš rad iskren i vaš.
PO STRUCI SI VAJARKA, KADA SI ODLUČILA DA SE POSVETIŠ UPOTREBNOJ KERAMICI?
Magistrirala sam kiparstvo pri Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu. Glina je bila moja svakodnevnica, što me dovelo do simbioze estetike, glavne odrednice kiparstva i produkt dizajna. Ono što mi je važno jest da svaki proizvod koji iziđe iz mog ateljea zadovoljava moje estetske kriterije, ali i da bude 100% funkcionalan.
PREDMETI KOJI IZAĐU IZ TVOJE RADIONICE BILO DA JE REČ O POSUDICAMA, ŠOLJICAMA, DASKAMA ILI NAKITU U SEBI POSEDUJU TOPLINU I DIREKTNU POVEZNICU SA MATERIJALOM OD KOGA SU NASTALE. NA KOJI NAČIN SI POSTIGLA OVAKAV PRIRODAN, ORGANSKI IZGLED?
Srce. Srce zna put kojim treba poći, u glini izražavam ono što osjećam.
PINCH CUPS SU NASTALE, KAKO IME KAŽE, ŠTIPKANJEM I TVOJIM PAŽLJIVIM OBLIKOVANJEM BEZ KALUPA I BEZ NAKNADNOG ZAGLAĐIVANJA I PEGLANJA TEKSTURE ČIME JE FINALNI PROIZVOD JOŠ LIČNIJI ZBOG OTISAKA KOJI OSTAJU TU. DA LI JE OVAKAV PRISTUP NEKA VRSTA LIČNOG BUNTA PROTIV UPEGLANE I BLJEŠTAVE ROBE KOJOM SMO OKRUŽENI?
Mislim da je svaka vrsta ručne proizvodnje neki oblik bunta. Ono što Terrom promoviram je filozofija koja stoji iza koncepta jednostavnog života, lokalne kupovine i eko kupovine. Estetika mojih proizvoda nadahnuta je organskim. Vizualni identitet proizvoda nadahnut je osobnom impresijom koja je uhvaćena i trajno zabilježena u strukturi, teksturi, obliku – obzirom na to da je svaki pojedini komad od svog početka do kraja ručno oblikovan. Otisak prsta, trag alata, dinamika same površine, intimna je gesta upućena krajnjem korisniku.
ŠOLJICE KLEMPUŠE I PANKERICE SU BESKRAJNO SIMPATIČNE. KAKVA SE PRIČA KRIJE IZA NJIHOVOG NASTANKA?
Forma šalice je od početka dosljedna svojoj suštini. Ono što se razvijalo s vremenom jest ručkica na istima, a trenutno najpopularnija – od milja nazivana Klempuša – upravo je šalica s dugom ručkicom. Klempuši sam dala ime po nadimku koji su dali meni, od milja. Ljepota Klempuše je u rustičnoj jednostavnosti. Njena estetika se temelji na ideji prihvaćanja sitnih nepravilnosti koje proizlaze iz procesa stvaranja.
Predimenzionirana, dugačka ručkica posebna je upravo iz tog razloga, jednostavan način prihvaćanja malih nesavršenosti od kojih je život satkan kao nečeg dragocjenog. Pankerica ili šalica za jutarnju samoobranu, je ona koja na mjestu ručkice ima 3 mala šiljka. Opasna, kad treba biti. Osigurava mirna jutra, radni dan ili popodnevni odmor uz topli napitak.
KOLIKI ZNAČAJ PRIDAJEŠ MALIM RITUALIMA I ŠTA ZA TEBE PREDSTAVLJA JUTARNJA ŠOLJICA KAFE ILI POPODNEVNA ČAJA?
S kavom započinjem dan, a svaki početak je bitan. Vjerujem da su mali rituali bitni jer nas pripremaju za početak dana, ako govorimo o jutarnjim ritualima, ili opuštaju, ako govorimo o popodnevnim.
DA LI SU KAFA I DORUČAK UKUSNIJI IZ POSUDICA KOJE SI SAMA NAPRAVILA?
U svakom slučaju osjećaj je poseban.
TVOJE ŠOLJICE I POSUDICE SE IZDVAJAJU I PO SIMPATIČNIM PORUKICAMA KOJE SI DODALA NA NAVEDENE PREDMETE. KAKO NASTAJU OVE MINI KOLEKCIJE?
Inspiracija se može pronaći u svemu, ona je svugdje. Nekad inspiracija bljesne poput munje, ponekad je potrebno kontemplirati, nekad dođe u trenucima samoće, ponekad u buci… nema pravila. Mašta ima čudesnu moć prepoznati beskonačne mogućnosti u najobičnijim situacijama, odnosno stvarima ili ljudima, mogućnosti i ideje koje samo čekaju da se fizički materijaliziraju kroz neki proizvod. S vremenom sam počela dodavati riječi na šalice. Jedna riječ je nalik čaroliji. Riječ je na neki način pečat našeg života. Tolika je njena snaga i veličina. Riječima hranimo ili spuštamo naš duh. Riječju se stvara ljubav ili mržnja, radost ili tuga. Naša riječ je naša moć. Sva čarolija koju posjedujemo temelji se na našoj riječi.
KOLIKO EKSPERIMENTIŠEŠ SA MATERIJALIMA I GLAZURAMA U RADU?
Puno. Radim svoje tonove mješajući tri bazne gline u određenim omjerima. Eksperimentiranje je jedan beskonačan proces interakcije. Mogućnosti koje glina pruža su zaista neizmjerne. Ne postoji ništa konkretnije od zemlje.
DA LI TE JE RAD SA GLINOM NAUČIO STRPLJENJU BUDUĆI DA JE PROCES DUGAČAK I NE MOGU SE PRESKAKATI ODREĐENE FAZE, DOK JE ISTOVREMENO GLINA SVOJEVOLJNA I POMALO I NEPREDVIDLJIVA U SVOJOJ LEPOTI?
Za izradu jedne šalice ili zdjelice potrebno je minimalno 10 dana bez preskakanja ili ubrzavanja faza. Sve su faze iznimno bitne. Strpljenje je u ovom poslu osnova. Kad je predmet u potpunosti suh, spreman je za prvo, biskvitno paljenje, nakon kojeg slijedi glaziranje. Biskvitno pečen predmet uranja se u glazuru, te ide na posljednje pečenje kako bi dobio uporabni karakter. Svaki se predmet najmanje dva puta pali na visokoj temperaturi.
KOJI JE BIO PRVI KOMAD KOJI SI NAPRAVILA OD GLINE I U KOJOJ MERI SE TVOJ STIL PROMENIO DO SADA OD TIH PRVIH RADOVA?
Prvi susret s glinom je bio jako davno, a ne sjećam se koji je bio prvi komad. Mislim da sam zadržala onu srž iz samih početaka, neki tehnički detalji su se promijenili… To je normalno, rad donosi znanje, a znanje transformira.
IMAJUĆI U VIDU DA SAMA VODIŠ BREND TERRA I UČESTVUJEŠ U SVIM FAZAMA RAZVOJA OD KREATIVNOG PROCESA I DIZAJNA PROIZVODA DO ADMINISTRATIVNIH, MENADŽERSKIH I MARKETINŠKIH ZADUŽENJA, KAKO SVE POSTIŽEŠ I IZLAZIŠ NA KRAJ SA OVIM MANJE ZANIMLJIVIM OBAVEZAMA?
Kad su sve faze posla kao što je ovaj na jednoj osobi, to je teško, kako fizički tako i mentalno. Ono što je samo po sebi jako zahtjevno jest postaviti posao na noge. Počeci su za sada bili najteži jer su najbitniji, najvažnije odluke padaju u samom startu. Tada se postavljaju temelji, a temelji su osnova svega. Da se ne zavaravamo, voditi svoj posao je izazov, a sa izazovima se treba znati nositi, ne gledati ih kao prepreku nego kao mogućnost za učenje i rast. U konačnici, sve je stvar stava. Uz pravi stav sve je lakše.
IMAM UTISAK DA JE HENDMEJD PROIZVODNJA POSLEDNJIH GODINA KONAČNO DOBILA SVOJE ZASLUŽENO MESTO. POSEĆUJEŠ LI UMETNIČKE SAJMOVE I IMAŠ LI FAVORITE MEĐU KOLEGAMA KOJI SE BAVE IZRADOM PREDMETA OD GLINE?
Počela sam unazad godinu dana s Terrom posjećivati sajmove. Jako cijenim rad svih koji se bave ručnom izradom, koji žive od svog rada. Ne bih izdvajala nikoga.
DOSTA PREDMETA KOJE IZRAĐUJEŠ SU U BLISKOJ VEZI SA KUHINJOM I KUVANJEM. DA LI TI JE BLISKA OVA TEMA, VOLIŠ LI DA KUVAŠ I KOLIKO ZNAČAJA PRIDAJEŠ POSUĐU I VIZUELNOJ PREZENTACIJI HRANE?
Hrana je neizostavan dio moga/našeg života. Kada cijelokupnu gastro priču zaokružimo s unikatnim keramičkim posuđem, cijelu stvar dižemo na jedan sasvim drugi nivo. Bitan je cijeli taj ritual, od pripreme samog obroka do posluživanja.
PRIPREMAŠ LI NEKE NOVINE U PONUDI?
Uvijek se nešto novo ,,kuha”. Ideje postoje, kad sazru pojavit će se.
KAKO NAŠI ČITAOCI MOGU DA DOĐU U POSED TVOJIH RUKOTVORINA, MOŽEMO LI TE OČEKIVATI NA NEKOM SAJMU U BEOGRADU?
Zašto ne, volila bih sudjelovati i na sajmovima van granice. Za sada preko fejsbuk stranice Terra ili Instagrama terraceramica.
Fotografije: Edita Šimić, Terra keramika
