Razgovarali smo sa organizatorima Pelcerijade jedinstvenog događaja za biljkoljupce

Ovo proleće u Beogradu je donelo jedan originalan, zanimljiv događaj za ljubitelje biljaka. Pelcerijada (@pelcerijada) je svojim konceptom pružila mogućnost ljubiteljima zelenih kućnih ljubimaca da obogate svoje biljne kolekcije novim vrstama, razmene iskustva, nauče nešto novo i upoznaju divne ljude sa kojima dele strast prema uzgajanju.

Glavni inicijatori i pokretači ovog događaja su Nikola, studio Tufna, Sanseverian i Sava (kafe Šupa).

Intervju: Nataša Bucić @ava_kiddo

Za početak, možete li da nam se predstavite?

Nikola (@brundac): Zdravo, ja sam Nikola ili kako me sa instagrama znaju kao Brundać, po profesiji gastronom, ali privatno zaljubljenik u biljke i prirodu od malena. Ta ljubav prema biljkama je prešla od mame i bake, mama je uvek imala razno neko cveće, a baka puno dvorište. A od mame potiče i taj momenat sa pelcerima, pošto je ona uvek uzimala pelcere kada odemo negde u goste i isto tako davala kada bi neko došao kod nas u goste.

Brundac i Sanseverian Pelcerijada 2022

Studio Tufna (@studiotufna): Studio Tufna je firma specijalizovana za ozelenjavanje enterijera i održavanje biljaka u enterijeru poslovnog prostora. Tim činimo nas tri – Maja, Milica i Milena, već nekoliko godina vodimo našu „zelenu” priču i ideju. Po struci smo inženjeri pejzažne arhitekture i hortikulture, zaljubljenici smo u prirodu i biljke, što se i vidi po našem načinu rada i pristupu poslu (tako kažu). Kako se sa pojavom Instagrama okupila čitava zajednica biljkoljubaca, brzo smo se povezale i zbližile sa Nikolom i ostatkom ekipe. Ideju o Pelcerijadi smo prihvatile bez razmišljanja, i za nas je to bio način da uživo upoznamo ljude koji prate naš rad i dele ista interesovanja. Danas smo prava mala zajednica, i to smatramo jednim od najvećih uspeha u poslu, to što se svest ljudi o prirodi i značaju biljaka mnogo promenila u odnosu na period kada smo započele biznis. Ideja i planova imamo na pretek, ali smo so sada naučile da sve dođe u svoje vreme, samo je bitno gurati svoju priču i ne odustajati od svojih planova i želja.

Sanseverian (@sansever_ian): Ideja za profil Sanseverian nastala je pet godina nakon moje prve biljke. Izgleda da mi je toliko vremena trebalo da steknem samopouzdanje i odlučim da svo znanje koje je meni manjkalo u početku, a koje sam stekao u praksi, podelim sa drugima. S obzirom da se bavim grafičkim dizajnom, Sanseverian je vremenom postao i brend – stalci za pelcere, makrame visilice i torbe koje plete moja majka, cegeri i posteri sa mojim dizajnom, samo su neke od rukotvorina koje su se spontano desile tokom perioda izolacije. Svaka ideja ima prostora da raste, važno je samo posvetiti joj se.

Sava (@kafesupa): KafeŠupa je otvoren  pre manje od 5 godina, u trenutku kada se masovno otvaraju kafiterije i objekti tog tipa, tako da smo se trudili da objekat ne liči na druge kafiće. Inspiracija je nađena u eklektci tako da je pokušan spoj starog i novog, urbanizma i zelenila.

Sava i osoblje Šupe, Pelcerijada 2022

Koja je bila osnovna zamisao od koje je sve počelo?

Nikola: Ideja za Pelcerijadu je nastala spontano, a opet iz ljubavi prema biljkama i tom momentu uzimanja pelcera i uzgajanja nove biljke iz njega. Nastala je 2018/2019 godine u spontanom razgovoru sa partnerom, gde smo razgovarali o dogadjajima koje je Sava (Kafe Šupa) organizovao za svoj kafe. Kako bi bilo zanimljivo da se tako nešto napravi, jer u datom momentu još uvek nije postojalo toliko interesovanje za gajenje biljaka. Nekako je to sve krenulo od korone. Tako da smo to Savi predložili kao ideju, za koju se on jako zainteresovao,  obzirom da i on voli biljke i da smo se preko biljaka i upoznali. A onda sam ideju i zamisao preneo i Mileni i Maji iz Studia Tufna, koje su se takođe oduševile i htele da podrže celu akciju, pa je tako sve počelo. Ivan (Sanseverian) nam se pridružuje 2020. godine.

Zamisao je bila da se biljkoljupci upoznaju, razmene iskustva o uzgajanju biljaka i naravno pelcere, pa i same biljke, i da se tako i širi svest o značaju biljaka kako za nas tako i za okolinu. 

Brundac i Milena Tufna – Pelcerjada 2019

Možete li da nam objasnite koncept događaja?

Nikola: Moramo  prvo reći da je prva Pelcerijda održana u oktobru 2019. godine, dok smo drugu, zakazanu za april 2020. morali da otkažemo zbog korone, kao i onu 2021. zbog epidemioloških mera i zabrane okupljanja. Tako da smo čekali da se stvore ponovo normalni uslovi, i dočekali maj 2022. godine kad se, kako kažu ljudi, desila napokon ta mitska Pelcerijada. A koncept je bio po principu koliko pelcera/biljaka doneseš, toliko uzmeš. Ove godine smo ostavili i da ljudi koji imaju retke biljke, iste zadrže kod sebe, pa kada naiđe neko sa njima zanimljivim biljakama da se menjaju, nešto kao momenat sa sličicama. To je ispalo super, jer su se ljudi baš lepo družili. A postojao je i sto, na kome su stajali svi pelceri i gde su mogli da se ostaviljaju/uzmu.

Da li je bilo teško okupiti ljubitelje biljaka na jednom mestu?

Nikola: Iskreno, ne. Mislim da su ljudi, naročito posle korone, bili željni druženja i upoznavanja, pošto se gomila ljudi već prati na Instagramu, bio je potreban događaj, da ne kažem povod za okupljanje. Pelcerijada je idealna prilika za to. Na nama je bilo da događaj na vreme najavimo, objasnimo koncept, kao i da podsećamo ljude da spremaju pelcere s vremena na vreme.

Tufna: Posle dve godine odlaganja usled pandemije, bilo nam je čisto zadovoljstvo da konačno vidimo neke ljude, i da upoznamo mnoge nove sa kojima smo stupili u kontakt u međuvremenu. 

Sanseverian: Zajednica biljkoljubaca u Srbiji i regionu je sve veća i svi se međusobno pratimo na društvenim mrežama. Izgleda da je par objava sa najavom Pelcerijade bilo dovoljno da vest krene da cirkuliše i za kratko vreme dopre do velikog broja ljudi. Iskreno se nadam da ovo neće biti jedino dešavanje ovog tipa na kojem ćemo se sastajati uživo. 

Sava: Ljudi se i dalje raspituju za Pelcerijadu i kada će se naredna odigrati, kako bi se bolje pripremili. Tako da je uspeh, odnosno masovnost događaja neminovna. 

Koliko internet platforme imaju uticaj na formiranje  svojevrsne ‘zelene zajednice’?

Tufna: Interesovanje za sobne biljke i njihovu negu je velikim delom posledica svetskih trendova na društvenim mrežama. Od ljudi koji su imali nekoliko biljaka pre dve, tri godine, danas imamo mnoge poznavaoce specifičnih rodova tropskih biljaka, profile koji se bave prodajom pelcera retkih biljaka, kao i čitavu zajednicu ljubitelja biljaka i tzv. „plantfluensera”. Ovo je ogromna promena u odnosu na period pre recimo 5-6 godina, i to nas mnogo raduje. Ne slažem se sa svime što društvene mreže donose, ali u slučaju razvoja svesti ljudi o značaju biljaka i prirode su imale ogromnog uticaja.

Sanseverian: Ono u šta ja verujem i na čemu se zasniva moj „biljni” profil jeste deljenje saveta i upoznavanje sa odredjenim biljnim vrstama. Internet platforme donose upravo to osnovno znanje i pomažu ljudima da steknu samopouzdanje u gajenju biljaka. Zbog toga sve više ljudi želi da pokaže svoju kolekciju na instagramu. 

Sava: Pre korone jedine zelene zajednice, bar one za koje ja znam, su su bile zajednice ljubitelja sukulenata i postojali su slični događaji Pelcerijadi. Pelcerijada je samo nadogradila i proširila krug na ostale biljke.

Smatrate li da su se ljudi u poslednje dve – tri godine više okrenuli prirodi i gajenju biljaka?

Nikola: Definitivno  jesu. Koliko je korona bila loša, za neke stvari je bila i dobra, u smislu da se malo uspori i da ljudi malo razmišljaju o sebi, a tu su mnogi pronašli svoju ljubav prema biljakama, koju nisu znali da imaju ili prosto do tada nisu imali toliko vremena da se bave time.

Tufna: Slažem se u potpunosti, u vreme najveće izolacije i agonije oko pandemije, ljudi su se okrenuli prirodi i u njoj pokušali da nađu mir i smisao. Mislimo da je okretanje prirodi normalna reakcija čoveka koji se oseća ugroženo.

Maja i Milena Tufne – Pelcerijada 2019

Sanseverian: Slažem se, bili smo primorani da dane provodimo zatvoreni, pa smo deo prirode krenuli da unosemo u svoj životni prostor. Caka je u tome što nakon jedne biljke koju ne ubijete kroz par nedelja, sebi postavite novi izazov i ne možete prestati, otkrivate nove vrste, a lista želja postaje sve duža. 

Sava: Žao mi je što konstantno koronu spominjemo, ali ona je prouzrokovala drastičnu promenu u društvu. Kako odnose prema poslu, zabavi, tako i odnosu prema prirodi. Primetan je rast, ali ne samo u smislu gajenja biljaka u kućnim uslovima, nego i jasnim zauzimanjem stava prema očuvanju prirode, vazduha ili vode, odnosu prema hrani koju konzumiramo itd. Sve veći je broj ljudi koji odlaze u prirodu (planinare) ili se vraćaju/sele na sela.

Kako ste zadovoljni odzivom učesnika?

Nikola: Što se odziva tiče, pa malo je reći prezadovoljni. Bili smo skeptični, barem ja, kako 2019. godine, tako i sad; 2019. godine, zato što smo organizovali prvi put događaj, a 2022. zbog povećanog broja „retkobiljkaša“ od korone, pa sam mislio da ljudima možda neće to više biti toliko interesantno, ali pogrešio sam. Bilo je itekako zanimljivo i ljudi već pitaju kada će se ponovo organizovati Pelcerijada.

Tufna: Apsolutno smo prezadovoljni odzivom ljudi na obe Pelcerijade, kao i energijom i atmosferom koja je vladala. Što bi rekli, sličan se sličnom raduje, a neke teme koje su na Pelcerijadi normalne, poput diskusije o zalivanju biljaka i odabiru zemljišta za sadnju, nisu baš teme za društvo koje biljke ne interesuju, tako da verujemo da su mnogi jedva dočekali da razmene mišljenja i iskustva.

Pelcerijada 2022

Sanseverian: Mislio sam da nećemo svi stati! Ali koncept je takav da se sa razmenom pelcera smenjuju i ljudi, samo što je one koji su stigli kasnije čekao i manji izbor biljaka. Idealno bi bilo kada bismo imali prolećnu i jesenju Pelcerijadu. 

Pelcerijada  osim ljubavi prema biljkama ima i humanitarni karakter. Recite nam nešto više o tome.

Nikola: Humanitarni karakter nije postojao 2019. godine, tačnije nije bilo Humanitarne tombole i nagrada. Prva pelcerijada je bila neka vrsta probe, odnosno naše prvo okupljanje, upoznavanje, a ujedno razmena i druženje. Ove godine smo hteli da simboličnim nagradama za učesnike skrenemo pažnju da učestvuju u pomoći ljudima kojima je potrebna, i da  pomognemo nekome kome je to potrebno. Tako je ideja bila da se napravi tombola u kojoj za učešće ljudi šalju bar jedan humanitarni sms, koga god da odaberu, i onda dobijaju broj.

Milena Tufna i Brundac – Humanitarna tombola – 2022

Takođe smo ove godine pozvali i Teu iz organizacije Šuma Peva (@shumapeva), koja se bavi ozelenjavanjem, tačnije pošumljavanjem grada uz pomoć donacija pojedinaca i firmi pa smo želeli da joj koliko god možemo pomognemo u toj misiji.

Sava: Za prošlu Pelcerijadu smo skupljali i za azil  za pse Riska, a u Šupi često organizujemo humanitarne događaje (npr. sredom novac od kafa uplaćujemo nekoj organizaciji ili nekoj osobi za lečenje). 

Kako ovakva druženja i događaji utiču na popularizaciju zelenog životnog stila?

Tufna: Na prvoj Pelcerijadi smo shvatile da se kod nas formirala čitava jedna zajednica ljubitelja biljaka, koje do tada nismo bile svesne. Iza profila i nick-ova na društvenim mrežama nalaze se najrazličitiji sjani ljudi, od profesija do uzrasta. Drago nam je ako smo na ovaj način doprineli da se ti ljudi upoznaju i povežu. Iako postoje mnoga predavanja i dešavanja o biljkama u našoj zemlji, Pelcerijada je bila događaj iza koga nije stajala neka institucija Ili udruženje, već skup ljudi koji su se povezali na Intenetu i pozvali ostale da nam se pridruže da se upoznamo međusobno. Smatramo da je svaki događaj koji se bavi biljkama i njihovom negom važan u današnjim uslovima za život u gradu, i uopšte zagađenoj životnoj sredini koja nam je svima realnost, zato smo se i prIključile ideji i ekipi koja stoji iza Pelcerijade.

Koje su trenutno najpopularnije kućne biljke ?

Nikola: Najpopularnije su uvek one skupe, retke, barem tako nekako diktiraju društvene mreže. Mislim da će Monstera deliciosa nekako uvek biti evergreen među biljkama, kao i sve njene varijacije.

Tufna: Ne volimo trendove među biljkama, zato što smo izričito protiv povezivanja biljaka sa ukrasima i trofejima. Biljka nije ukras, nije važno koja je trendi, već uslovi za rast i razvoj biljaka u prostoru u kome se nalazi, kao i niz drugih faktora. Ovo je, po nama, loša strana društvenih mreža i, na kraju, konzumerizma, koja je u potpunoj suprotnosti sa suštinom gajenja i nege biljaka. 

Sanseverian: Najpravilnije razmišljanje kod odabira biljaka jeste „kakve biljke odgovaraju uslovima koje imam u svom domu”. Što se popularnosti tiče to su uglavnom one jednostavnije za negu, ali u poslednjih par godina Strelicija kao brzorastuća džinovska biljka postaje sve popularnija među biljkoljupcima. 

Koja su najčešće postavljena pitanja u vezi sa negom i gajenjem biljaka?

Tufna: Kako da imam biljke ako nemam dovoljno svetla? Koje su biljke teške za „ubiti“? Zašto mi orhideja/kaktus ne cveta? Takođe, česta su pitanja vezana za razne bolesti i štetočine koje biljke napadaju.

Sanseverian: Uglavnom uz propratnu fotografiju biljke na umoru – pitanje „Gde grešim?” Na to retko kad uspem da odgovorim ili dam savet. Pored toga, primetio sam da ljudi baš i nemaju puno znanja o presađivanju, miksu zemlje za sadnju, prihrani i ostalim bitnim pravilima kako bi biljka u osnovi bila zdrava i bujna. 

Da li se tražio pelcer više i koji je to pelcer bio?

Sanseverian: Neko je doneo par pelcera ogromnog Spatifiluma sa pupoljcima koji je razgrabljen kroz par minuta. Takođe, pelceri Mini Monstere su nestali jako brzo, dok su Pileu želeli svi, ali uzeli oni najhrabriji, sa prozorima okrenutim ka istoku. 🙂 

Koje biljčice preporučujete početnicima u gajenju?

Tufna: Uvek preporučujemo biljke koje imaju minimalne zahteve za negu, i koje su otporne na bolesti i štetočine, kao što su kaktusi i sukulenti. Takođe mislimo da uvek treba da uzmete biljku koja vam se dopada, i da ne treba da vas plaši ako je zahtevnija, sve dok želite da joj se posvetite.

Pelcerijada 2019

Sanseverian: Počnite sa puzavicama poput potosa i filadendrona, pa onda monstera, fikus ili neka druga veća biljka jer su otpornije, a nakon toga krenite sa izazovima kao što su pilee, begonije ili peperomije. Sve ove biljke će vam pokazati kada su žedne, nisu zahtevne i pomoći će vam da steknete osnovno samopouzdanje. Budite opušteni, upoznajte svoje biljke, pa i ako pogrešite u gajenju, važno je samo da znate gde ste napravili grešku. 

Postoji li neki univerzalan savet za sve koji tek počinju da se bave biljkama?

Nikola: Nemojte uzimati biljke samo zato što je to sad popularno, morate ih voleti i morate im posvetiti pažnju. Na kraju krajeva i one su živa bića.

Tufna: Dobro razmislite pre kupovine biljaka – ne samo koje vam se biljke sviđaju, već koje su odgovarajuće za vas i vaš prostor.

Sanseverian: Biljke nisu ukras u stanu koji ćete postaviti i zaboraviti. Ako ste spremni da izdvojite vreme za redovno zalivanje, presađivanje, rezanje, da se zamažete zemljom do laktova i još uživate u tome, dobro došli ste u klub ljubitelja biljaka. 

Kakvi su planovi za budućnost  i kad možemo da očekujemo neko novo dešavanje?

Nikola: Planovi, planovi – videćemo već, još uvek smo pod utiskom ovogodišnje Pelcerijade, pa malo kada se slegnu utisci, videćemo kako i šta dalje, ali svakako će se nastaviti. Možda već na jesen, ali o tom potom. Bićete na vreme obavešteni.

Tufna: Mislimo da je prerano o tome pričati, utisci nam se još nisu slegli, biće vremena za sve, samo bez žurbe.

Sanseverian: Planova ima puno, a očigledno i interesovanja za ovakva dešavanja. Ne mora biti Pelcerijada, ali neka forma redovnog okupljanja mogla bi da postoji. 

Pelceraši sa biljkama – Pelcerijada 2022

Planirate li uključivanje nekih dodatnih aktivnosti (radionice, predavanja, praktični saveti za oživljavanje i održavanje različitih vrsta)?

Nikola: Svašta nam se mota po glavama i krčka, ali da, nešto će još biti.

Tufna: Organizacija Pelcerijade nam je svima bila zadovoljstvo, ali zahteva vremena, uz svakodnevne poslove i obaveze. Imamo razne ideje i zamisli, mislimo da je to najvažnije, i sigurne smo da će se naredna Pelcerijada razlikovati od prethodne. Možda se i u tome vidi kako se čitava priča o biljkama i razmeni iskustava i pelcera menja i raste.

Sanseverian: Naši profili su uvek otvoreni za sva pitanja i savete, ali istina je da se iskustvo najbolje stiče u praksi. Bilo bi lepo proširiti priču o Pelcerijadi.

Preporučite nam za kraj  IG profile ljubitelja biljaka od kojih možemo dobiti korisne savete i znanja.

@dnevnadozabiljaka 

@monstera_genus

@urbanjungleblog

@botanistbyheart

@biljkesuzelene

@americanorchidsociety

@majas.plants.and.stuff

@nikolicvladan

@memestera.deliciosa

Share