Premijerom filma Kontinental ’25 svečano je otvoren prvi Balkanski festival filmske režije

U utorak, 10. juna u MTS dvorani, svečanom ceremonijom i srpskom premijerom filma ,,Kontinental ‘25” Radu Žudea, otvoren je prvi Balkanski festival filmske režije.

Foto: Andrija Popović

Darko Bajić, jedan od osnivača festivala i umetnički direktor manifestacije, na otvaranju se obratio publici:
,,Energija Balkana treba da postane misija – da sve ono što je specifično u našoj kulturnoj sredini moramo preneti u svet. Ne smemo ličiti ni na koga. Zato ovde postoje tri programa koji su potpuno različiti i traže od mladih, novih autora, nova iskušenja i novi prkos; traže da provociraju gledaoce. Hoće da vide vas, u bioskopu koji je ostrvo slobode. U bioskop dođete i vodite dijalog sa filmom. Vodite dijalog jedni s drugima, osećate reakcije gledalaca oko vas, izađete iz dvorane i ponesete film sa sobom. To je najveće bogatstvo koje svaki reditelj priželjkuje”.

Foto: Andrija Popović

Uroš Tomić, suosnivač festivala i programski direktor, predstavio je tri programske celine festivala:
,,Ako Balkan posmatramo kao jedan prostor, prva celina je Buđenje Balkana, čija Glavna nagrada nosi ime Živojina Žike Pavlovića. Druga programska celina je Međunarodni takmičarski program Misterije filma čija glavna nagrada nosi ime Dušana Makavejeva. I Žika i Mak su krenuli iz Kino kluba Beograd, a mi sad pokušavamo da ih spojimo na jednom mestu, gde tražimo takve autore. Želimo i da edukujemo mlađe kolege reditelje da i Srbija ima ozbiljnu filmsku tradiciju, na koju treba da se oslanjaju i gde će naći neverovatan izvor. Kroz treći program Povratak žanru podsetili smo da se naše starije kolege polako vraćaju žanrovskim filmovima, a neke kolege čak i počinju karijere žanrovskim filmom, i to smo hteli da podržimo”

Darja Bajić Božović, suosnivačica festivala i direktorka, na otvaranju je rekla: ,,Darko, Uroš i ja smo jako dugo imali ovu ideju. Prošle godine smo uspeli da napravimo manifestaciju Godišnja nagrada reditelja koja je okupila preko 200 autora iz čitavog regiona, kao i platformu na kojoj mogu pogledati ostvarenja koja su nastala u proteklih godinu dana i oceniti ko je među njima te godine bio najuspešniji. Ta manifestacija nam je pružila priliku da se upoznamo i da ostvarimo jako lepu saradnju sa svim udruženjima i organizacijama reditelja, kao i srodnim organizacijama širom Balkana. Ove godine imamo prijatelje s nama i jedan novi projekat i misiju”.

Foto: Andrija Popović

Prisutnima se obratio i Vinko Brešan, selektor Balkanskog takmičarskog programa ,,Povratak žanru”, koji je u svom obraćanju je naveo: ,,Kada me je Darko zvao da budem selektor jednog programa Balkanskog festivala filmske režije, naravno da sam se rado odazvao. Ne samo zato što je Darko prijatelj, nego zato što mislim da je to važno. Postoji zaista iskrena vera da je Balkan specifičan prostor kreativnih ljudi, specifične energije, koji je vrlo često nepravedno zanemaren u nekim svetskim kartama filma. Ovaj festival to ne može ispraviti, ali može dokazati da ta nepravda postoji, i da ovde zaista postoje vrhunski filmski reditelji koji itekako imaju šta ispričati“.

Nakon uvodnih obraćanja, prikazan je kratak film posvećen Živojinu Pavloviću i Dušanu Makavejevu.

Prisutnima se obratio i muzičar Momčilo Bajagić Bajaga, čija je pesma „Buđenje ranog proleća“ korišćena za ovaj film.

Foto: Andrija Popović

„Velika mi je čast što su baš ovu moju kompoziciju izabrali da bude neka vrsta himne festivala. S obzirom da je ovo prvo izdanje festivala, želim mu puno uspeha i nadam se da će svake godine biti sve veći“, rekao je Bajaga.

Producent čuvenog holivudskog hita ,,Supermen” ali i dobitnika Zlatne Palme ,,Underground”, Pjer Spengler, i legendarni reditelj Lordan Zafranović koji je napravio neke od najvećih filmskih dela domaće kinematografije, pridružili su se Bajagi na sceni i zajedno otvorili festival.

Foto: Andrija Popović

Nakon programa otvaranja publika je imala priliku da pogleda film ,,Kontinental ‘25” , rumunskog reditelja Radu Žudea, koji je premijerno prikazan u februaru ove godine na Berlinalu i koji je tom prilikom osvojio nagradu Srebrni medved za najbolji scenario. Film počinje sa pričom o beskućniku, koji živi oskudno sakupljajući reciklažne materijale u zabavnom parku u Klužu, živopisnom gradu u sadašnjoj rumunskoj Transilvaniji. Bivši sportista, čovek koji mnogo psuje i provodi noći u kotlarnici zgrade koja je predviđena za rušenje i na čijem mestu će biti podignut luksuzni butik hotel Kontinental. Zatim upoznajemo i Orsolya-u, sudsku izvršiteljku zaduženu da izvrši njegovo iseljenje. Njen susret sa ovim muškarcem, kao i rezultat njegovog preuzimanja stvari u svoje ruke promeniće njen život. Nakon što pokuša da ga iseli, muškarac izvršava samoubistvo vešanjem o radijator, što kod Orsolye izaziva duboku moralnu krizu. U pokušaju da pronađe smisao i oprost, Orsolya se suočava s nizom apsurdnih i emotivnih susreta koji osvetljavaju društvene probleme poput stambene krize, post-socijalističke ekonomije i nacionalizma. Film, inspirisan Roselinijevim ,,Europa 51″, kombinuje dramu i komediju kako bi prikazao savremenu društvenu apatiju i ličnu odgovornost.

Ester Tompa je savršeno iznela pred publiku sve dileme i problematike sa kojim se njen lik susreće. Osim moralnog preispitivanja zbog posledica koji su izazvali pravni alati za kojima je posegla u primeni zakona, tu nailazimo i na etničko-verski raskol u njoj samoj koji se javlja zbog njene pripadnosti mađarskoj nacionalnoj manjini u Rumuniji. Ona snažno želi da doskoči svim počinjenim nepravdama, ali se na kraju sve završava na priči i prepričavanju, bez konkretnih rezultata. Sa ovakvim sinopsisom ovaj film svršeno oslikava svet danas koji se uglavnom ogleda u pomodnom aktivizmu, zatvaranju očiju i okretanju glave pred velikim sunovratima čovečanstva. Svi šalju poruke, doniraju, učestvuju u onlajn akcijama – ali kad je potrebno povući neki konkretan potez zavlada muk. Dokle doseže licemerje savremenog društva? Ovaj film je zapravo jedna gorka priča o otuđenom čoveku današnjice, koji živi po uspostavljenim moralnim načelima, koja su samo obične reči na papiru. Društvo nikad nije bilo prazno kao danas – odsustvo ljudskosti, borbe za ideale i zadovoljavanje forme – to je uglavnom sve što znamo. Sve preporuke za ovaj film koji će vam i u najmračnijim kadrovima izmamiti osmeh na lice, osvestiti čoveka u vama i nadam se okrenuti ka građenju suštine. Topla preporuka!

Drugog festivalskog dana, u sredu 11. juna u 21 čas u Domu omladine Beograda, biće održana festivalska pretpremijera filma ,,Tapija” reditelja Luke Mihailovića. Povodom prve projekcije svog drugog dugometražnog ostvarenja, ovaj autor je naveo: „Dobio sam priliku da se malo poigram sa žanrom i mislim da je to bitno za našu kinematografiju. Pogotovo u ovo vreme, jer smo se malo polarizovali na takozvani komercijalni i arthaus festivalski film, koji su na dva potpuno različita koloseka. Ako film prođe na festivalima, ne dođe do domaće publike i bude slabo ispraćen, a ako film dobro prođe u bioskopima ima stigmu da je bez umetničke vrednosti. Mislim da treba da se zaborave te granice i da je film – film, bilo žanrovski ili autorski. Svaki film može da dodirne publiku, i to je zapravo najbitnije.“

Podsećamo, na prvom izdanju Balkanskog festivala filmske režije (BFFR), koje se održava do 14. juna MTS Dvorani, Domu omladine Beograda i Bioskopu Zvezda, u tri takmičarske selekcije se nalazi ukupno 24 ostvarenja, među kojima su čak 17 srpske premijere.

Share