Riječ „muzej“ kod većine ljudi budi asocijacije na ustanove u kojima su izložena umjetnička djela ili arheološki ostaci minulih vremena. Ozbiljna atmosfera, tišina, skupocjene umjetnine, nerijetko luksuzno uređene prostorije neki su od pojmova koji karakterišu ovakvo poimanje. Međutim, muzej ne mora nužno posjedovati umjetničku i estetsku raskoš poput Ermitaža ili Luvra. U nastavku teksta pročitajte nešto više o neobičnim muzejima u Evropi.
Muzej prekinutih veza (Zagreb)
Jedno od meni omiljenih mjesta u Zagrebu. Prvi put sam ga posjetila sasvim slučajno i od tada postaje obavezna stanica kad god se nađem u ovom gradu. Ovaj zanimljivi muzej nastao je kao ideja dvoje umjetnika iz Zagreba koji nakon prekida višegodišnje veze nijesu znali šta da urade sa svim stvarima koje su ih podsećale na nekadašnju ljubav. Većina ljudi bi ih se riješila bez razmišljanja, ali oni su se odlučili za mnogo kreativniju ideju i tako se rodio ovaj muzej u kojem se danas nalaze predmeti koje su donirali ljudi iz gotovo svih krajeva svijeta.
Osim u Zagrebu, stalna postavka se nalazi i u Los Anđelesu, a kako je prethodnih godina postavka bila putujućeg karaktera, posjetioci širom planete imali su priliku da svjedoče neobičnim ljubavnim pričama i eksponatima. Ukoliko smatrate da neka vaša uspomena na bivšu ljubav zaslužuje da bude dio postavke, na zvaničnom sajtu možete ispuniti formular za doniranje.
Dokaz da muzeji nijesu rezervisani samo za ljubitelje umjetnosti je muzej kiča u Bukureštu. Muzej gdje pasionirane kičlije mogu naći nešto za svoju dušu otvoren je ove godine i zasad uživa veliku popularnost.
Osnivač je smatrao da kič kao neizostavan dio rumunske kulture zaslužuje odgovarajuće priznanje i to ni manje ni više nego u okviru muzeja. Čini ga osam tematskih cjelina koje su, između ostalog, posvećene grofu Drakuli, religijskom kiču, komunističkom kiču, kiču enterijera…
Ukoliko naginjete ka ovoj formi estetike ili ste samo radoznali da vidite kako izgleda dom uređen u njenom stilu ili tapiserije sa Isusovim likom, ovo je pravo mjesto za vas.
Muzeji čokolade postoje širom svijeta. Do sada sam posjetila dva, čuveni Imhoff-Schokoladen museum u Kelnu i „Laimas” šokolādes muzejs u Rigi. Muzej u Kelnu je, po mom mišljenju, neuporedivo bolji. Tokom ture, više puta je opravdao titulu jednog od najboljih muzeja čokolade na svijetu.
Pri kupovini ulaznice, kao mali poklon dobrodošlice dobijate čokoladicu i vodič. Odatle se put nastavlja do prostorija u kojima se mogu vidjeti fotografije i plastični modeli raznih vrsta kakaoa, potom table sa raznim zanimljivostima, a jedan dio muzeja čini terarijum gdje možete vidjeti kako te biljke zapravo izgledaju. Osim ovoga, muzej nudi i uvid u industrijsku proizvodnju, a postoji i dio gdje možete napraviti čokoladu po sopstvenom receptu. Jedan od najljepših (i najukusnijih) djelova muzeja je čokoladna fontana gdje posjetioce čeka vafl štapić preliven čokoladom i prelijep pogled na Keln.
Muzej neuspjeha/ promašaja (Helsingborg)
Živimo u svijetu u kojem je uspjeh imperativ, a neuspjeh nešto što se ne oprašta. Psiholog Semjuel Vest bavio se ovom tematikom i kao proizvod nastao je Muzej promašaja. U želji da pruži svijetu svoju viziju neuspjeha kao sastavnog dijela uspjeha, za eksponate je odabrao niz neuspješnih inovacija popularnih kompanija. Tako su mjesto u ovom muzeju našle verzije Oreo keksa sa neobičnim ukusima poput ukusa švedske ribe, lazanje od junećeg mesa čiji je proizvođač Colgate, maska za lice koja navodno vraća mladost uz pomoć električnih šokova i mnogi drugi.
Takođe, na zvaničnoj Facebook stranici muzeja vodi se aktivna kampanja čiji je cilj da dokaže da su i neke od najuspješnijih osoba današnjice doživjele neuspjeh, što na ličnom, što na profesionalnom planu, ali da je najbitnije da na to gledamo kao na proces učenja. Izgleda da Vestova misija destigmatizacije neuspjeha polako, ali sigurno, krči put ka uspjehu.
Muzej šibica (Sremski Karlovci)
Trenutno u Evropi postoje dva muzeja šibica, od kojih se jedan nalazi u Sremskim Karlovcima. Impozantnu kolekciju čini oko 40 hiljada primjeraka iz raznih krajeva svijeta i različitih vremenskih epoha. Iako na prvi pogled kolekcionarstvo šibica može djelovati banalno, primjerci koje možemo vidjeti u Sremskim Karlovcima svojevrsni su svjedoci istorije, društvenih promjena, ali i razvoja marketinga i dizajna.
Pojedina pakovanja su prava mala umjetnička djela, na drugima su mjesta i osobe kojih više nema sačuvani od zaborava. Uprkos velikom broju eksponata, doprinos originalnoj kolekciji i dalje stiže iz raznih krajeva, tako da ukoliko se odlučite za posjetu, definitivno nećete ostati razočarani.
Muzej emocija (Sankt Peterburg)
Svoje mjesto u gradu muzeja, Sankt Peterburgu, pronašao je i Muzej emocija. Da li je moguće da emocije u sirovom obliku postanu muzejski eksponat? Osnivači smatraju da je to sasvim moguće. Ideja je da posjetioci, boraveći u prostorijama uređenim da probude različite emocije, u toku jedne posjete dožive različita emocionalna stanja. Međutim, veliki broj posjetilaca smatra da projekat nije opravdao očekivanja i cjelokupno iskustvo opisuju kao bacanje vremena i novca.
Ono što je zajedničko ovim muzejima je pretvaranje banalnosti u egzotiku. Bijeg od monotonije je u ljudskoj prirodi i to objašnjava uspjeh muzeja sa neobičnom tematikom. Pri analizi poslednjeg primjera, nameće se pitanje da li je čovjek dosegao granicu u pokušaju da u svemu nađe neobičnost ili je neuspjeh ovog ambicioznog projekta tek lekcija do uspjeha?
