Izdavači preporučuju: Marija Pejić, Imprimatur

Razgovori sa izdavačima su vođeni u okviru Plezir online sajma knjiga, objavljenog u novembarskom izdanju magazina Plezir.

Marija Pejić, urednica

Kako ste vi zavoleli književnost?

Na sva ostala pitanja odgovoriću u ime cijelog Imprimatur tima, na ovo se odgovara iz ličnih pobuda i iskustava. Ne sjećam se da li je baš prva knjiga u mojim rukama bila zbirka Andersenovih bajki, ali jasno mogu prizvati trenutak lebdenja nakon Djevojčice sa šibicama. U nekoj poodmakloj pubertetskoj dobi, nešto slično su mi napravili prvo Preverova zbirka poezije, pa Zapisi iz podzemlja, pa Selindžerov diptih Freni i Zui. Nakon toga Sto godina samoće, na ćošku bulevara, u blizini Ferhadije. Zbog tog osjećaja koji knjiga može izazvati, mislim da sam zauvijek vezana za beletristiku. Nešto kasnije je čitanje evoluiralo u naviku bez koje se ne može, s ovim povremenim čitalačkim trenucima, rekla bih, dotaknute ili pomućene
svijesti. Zašto se to dešava ne znam i ne bih da mnogo čačkam.

Koja je za vas najlepša strana izdavačkog posla?

Susret s dobrim i neotkrivenim tekstom, a onda saznanje da taj tekst živi u umovima nekih ljudi koje nikad nismo upoznali, a koji su nam, očito, tako blizu. Izdavaštvo je na samoj granici između umjetnosti i trgovine, jednom nogom je uvijek na drugoj strani. I mada te biznis kao takav može povremeno uzbuđivati, najljepša strana uvijek je ona načelna, suštinska: rudarimo teško i mučno dok ne pronađemo nešto vrijedno, i to vrijedno je dovoljno da na sve ostalo, često komplikovano i dosadno, zaboravimo u sekundi. Kao kad ti se dijete široko nasmije.

Utisci sa Sajma?

Svake godine sve intenzivniji. Sajam je taj čudni godišnji period kad junački hrabro, na tih nekoliko dana, pređemo u neki paralelni univerzum gdje najrazličitiji ljudi imaju samo jedan cilj – posjedovanje i čitanje knjiga. (Isto to važi i za ljude s ove strane štanda, osim verbalizovanja gladi i umora, to je sve o čemu međusobno pričamo). Nevjerovatno je vidjeti tako različite profile čitalaca na jednom mjestu, nevjerovatno je vidjeti koliko je to tržište, u poređenju s nekim drugim, maleno, a tako bogato. Ova godina je za nas naročito važna, budući da smo zvanično registrovani i u Srbiji, pa smo cijelu situaciju mogli snimati iz Hale 1. Neki se i dalje oporavljaju.

Najprodavaniji naslovi ove godine?

Ubjedljivo najprodavaniji bili su prevodi – i to romani latinoameričkih pisaca i pjesnika. Lemebelov roman Strah me je, torero završen je u pravi čas, tako da je od prvog dana dovlačio i poznate i nepoznate čitaoce za naš štand. Nakon njega najtraženija je bila Fernanda Melčor, Sezona uragana, kao i njena druga dva romana, jedan preteča a drugi „nastavak“ Sezone: Lažni zec i Paradajs. (Nastavak valja shvatiti u smislu poetike i stila). Himenesa je Instagram vaskrsnuo, tako da smo bez knjige Sivac i ja ostali već tri dana pred završetak Sajma. Od knjiga domaćih autora izdvojili bismo poeziju Mihaele Šumić, kao i roman Steve Grabovca Poslije zabave.

Naslovi na koje biste vi želeli da skrenete pažnju čitaocima Plezira.

Mi smo mali izdavač i volimo od izdavačkog plana napraviti bućkuriš. Kriterij po kojem izdvajamo ovih pet naslova kombinacija je najpopularnijeg i čitalački najraznovrsnijeg, s jasnim sistemom u kom su prve tri knjige prevedene, a druge dvije pisane srpskim jezikom.

Lažni zec, Fernanda Melčor
Roman o muškosti i nepomirljivom jazu između uloge i čovjekove suštine. Hrabro pisanje s istančanim osjećajem za zamršene međuljudske odnose i začetak važnog dijaloga o odgovornosti pojedinca i zajednice. Roman-preteča i provokativna najava „Sezone uragana”.

Strah me je, torero, Pedro Lemebel
Roman jednog od najprovokativnijih čileanskih pisaca i aktivista, o zabranjenoj ljubavi i revoluciji u jeku Pinočeove diktature. Usredsređen na istorijski događaj koji je zauvijek promijenio Čile – atentat na Augusta Pinočea iz 1986. godine – „Strah me je, torero” je najeksplozivniji, najkontroverzniji i najpopularniji roman objavljen u toj zemlji posljednjih decenija.

Penelopina disciplina, Đanriko Karofiljo
Nakon serijala vanserijski uspješnih kriminalističkih romana u kojima su dominirali muški protagonisti, Karofiljo se vraća sa novim serijalom u kojem je glavni lik Penelope Spada. Ona je bivša javna tužiteljka prepuna kontradiktornosti, nezgodnog karaktera, ali nevjerovatnog uma koji je vodi tamo gdje drugi ne vide nikakve tragove i gdje se po običaju krije ključ raspleta slučaja.

U jarku, Slađana Nina Perković
Crnohumorna priča, izmještena gotovo do samih granica apsurda i groteske. Jedna sahrana i prodaja porodične kuće i zemlje, ti događaji koje gotovo automatski percipiramo kao tragične ili potresne, u ovom romanu preobraženi su u ono smjehovno koje nam služi ne da bismo tragičnost i stvarnost ignorisali, već da bismo lakše pojmili cjelovitu sliku svijeta čiji smo i sami dio.

Poslije zabave, Stevo Grabovac
Pripovjedač prevaljuje veliki put – od lošeg pisanja i književnih konkursa, preko uspomena na odbranu i posljednje dane oca, na tajnovito porijeklo i adolescenciju obojenu ratom, na jedan strahovit zločin, pa sve do reminiscencija na velika prijateljstva i pokidane niti. Kao u prvijencu, i u ovom romanu ima nešto od velikih ljubavi, velikih tuga i cjeloživotnih melanholija.


Share