Praznična sezona je pred nama, period koji podrazumijeva i sate provedene u potrazi za savršenim poklonima. Neki su za najdraže, neki za nas (jer, ako ćemo pravo, svi smo mi zaslužili da se počastimo s vremena na vrijeme). Radimo to ove godine, kao što smo i prošle, kao i godine prije nje. To je u novogodišnjem duhu: pokazati najdražima da ih volimo kroz nesebično darivanje. Istovremeno, masovnom potrošnjom upadamo u zamku kupovine stvari koje nemaju namjenu ili su lošeg kvaliteta. Ovog decembra vas pozivamo da nam se pridružite u kreiranju nekih novih prazničnih tradicija; tradicija koje se udaljavaju od materijalnog i poklanjaju neopipljivo – slobodno vrijeme, pažnju i ljubav.
Poznajem ljude koji već krajem novembra počinju da se hvataju za glavu, jer im sledi dva mjeseca troškova. Sezona praznika, period tokom kojeg bi čovjek trebalo da slavi, time biva izvrgnuta ruglu. Pretvaranjem darivanja u obavezu, ispuštamo iz vida suštinu praznika: potrebu da kvalitetno provedemo vrijeme sa onima koje volimo. Ispraćaj starog, i dobrog i lošeg. Pripremu za novo. Nazdravljajući u to ime, ushićeno vičemo: „Srećna Nova godina!“ i utapamo se u zagrljaje najdražih čim sat otkuca ponoć. Sve te stvari zapravo i nijesu stvari, već divna energija u hladnom decembarskom vazduhu i unutar nas samih. Uporedo s tim, časopisi, bilbordi i društvene mreže nas ubjeđuju da praznične radosti nema bez hrpe materijalnih dobara, te da je jedino pravo mjerilo ljubavi prema nekome veličina poklona koji mu darujemo u susret 31. decembru. Hrane naše nesigurnosti, čineći da se okrećemo dodatnoj kupovini kako ne bi razmišljali o njima. Pred praznike se brendovi najintenzivnije bore za našu pažnju, poput ljudi u tržnim centrima oko robe na rasprodaji. Upravo zato osjećam da, usred sezone haotične šopingmanije, treba govoriti o zdravijem načinu ulaženja u novu godinu – finansijski, psihički i društveno.
ŠTA NIJE U REDU SA NAŠIM POSTOJEĆIM ŠOPING NAVIKAMA?
„Crni petak“, koji se inicijalno obilježavao nakon Dana zahvalnosti u Sjedinjenim Američkim Državama, sada se slavi širom svijeta, i to – rasprodajama. Izlozi blješte, butici mirišu na najskuplje parfeme, a unutar njih nas „%“ znak uvjerava da je moguće dobiti nešto od tog luksuza po sniženoj cijeni. Istina, samo iskustvo je daleko od luksuznog; u SAD-u ljudi stoje ispred prodavnica satima prije otvaranja, kako bi prvi ugrabili najveća sniženja. Glagol „ugrabili“ zaista je prikladan, jer rasprodaje čine da impulsivno ponašanje nadvlada racionalno, pa nije neobično da se mušterije tuku u radnjama, ili da zaposleni budu primorani na to da se uključe u fizičke obračune kako bi smirili tenzije unutar prodavnica.
Kako to da sasvim normalne osobe odjednom postanu robovi svojih nagona i na svaki sniženi artikal odjednom gledaju kao na dobru investiciju? Jedini ko je tu zapravo u plusu su vlasnici lanaca u kojima trgujemo, koji na godišnjem nivou ubiraju veliki dio svog profita baš pred praznike. Studije su pokazale da ćemo od svih stvari koje kupimo danas, samo 1% koristiti šest mjeseci kasnije. Ostalih 99 procenata najčešće završava na deponijama i u okeanima. Vrijedi pomenuti da je većina dobara u prosječnom tržnom centru proizvedena u siromašnim zemljama jugoistočne Azije od strane žena i djece, koji zarađuju manje od 2 dolara dnevno za svoj rad. Oni rade u lošim uslovima i proizvode stvari kratkog vijeka trajanja, čime je zagarantovano da ćemo vrlo brzo ponovo morati u kupovinu, htjeli mi to ili ne. Ovakve rasprodaje i fotogenični Instagram profili povećavaju pritisak na nas i hrane potrebu da uvijek imamo nešto novo i što „prazničnije“, ali i uvjerenje da sa nama nije nešto u redu ako pokušavamo da odolimo tome. Situacija je zapravo suprotna, jer je odgovornost svakog od nas kao potrošača proporcionalna našim sposobnostima da okrenemo glavu na drugu stranu, kada vidimo nešto što nas prosto doziva da ga odnesemo do kase.
MINIMALIZAM KAO LIJEK PROTIV LOŠIH NAVIKA
Čini se da minimalizam, način života koji slavi jednostavnost i fokusira se na kvalitet, nudi način provođenja praznika koji je ugodan i ljudima i planeti. Širom svijeta, pripadnici minimalističkog pokreta pozivaju na preispitivanje sebe i svojih navika u susret novogodišnjim i božićnim praznicima. Pokazuju nam da jednostavnije ne znači i siromašnije ili lošije. Naprotiv, jednostavnost slave kao proces oslobađanja od viškova koji nas stežu, smanjuju samopouzdanje i kvalitet života. Jednostavnost je za njih umijeće kontrolisanja svojih nagona, ovladavanje lošim navikama, briga o svemu oko nas. Usvajanjem njihovih principa trgovine praznična sezona zaista postaje period za uživanje.
Praćenje navika.
Zapisivanjem svih troškova, pa i onih najmanjih, stičemo jasan uvid u to kakvi smo potrošači. To je neophodan preduslov za promjene, jer nam omogućava da vidimo gdje postoji prostor za poboljšanje navika. Istovremeno, to je sjajan pregled mjesečnih priliva i odliva novca, koji može dovesti do boljeg upravljanja kućnim budžetom.
Poznavanje sopstvenih okidača.
Da bismo promijenili način na koji kupujemo moramo znati zašto i kada to najčešće činimo. Šta u nama budi želju za trgovinom? Da li je to stresan dan na poslu, prepirka sa ukućanima ili puka dosada? Upoznavanjem trenutnih obrazaca ponašanja znaćemo da im nađemo zdraviju alternativu. Da umjesto do obližnjeg tržnog centra, pođemo u šetnju nakon napornog radnog dana. Na masažu. U bioskop. Da na dosadu gledamo kao na pozivnicu za novi hobi. Da svaki izvor brige pretvorimo u priliku za popravljanje kvaliteta života.
Učenje o odnosu šopinga i životne sredine.
Računica je jednostavna – više kupovine, veća je i potražnja. Što je veća potražnja, više se sirovina troši i stvari proizvodi. A masovna proizvodnja stvara otpad masovnih razmjera. Najmanje štetimo prirodi kada kupujemo lokalne proizvode, napravljene u „ecofriendly“ procesu i od organskih materijala. Ambalaža proizvoda je takođe bitna, pa gdje je moguće, treba izbjegavati plastične kese i kutije. Današnji potrošač traži odgovornost brenda u svakom stadijumu proizvodnje, pa je uočljiv porast broja onlajn radnji koje ističu da je njihova ambalaža od recikliranog papira i neškodljiva planeti.
Šta nas čini nesigurnim?
Jedan od glavnih razloga zbog kojih konzumerizam cvjeta je činjenica da uvijek postoji nešto što nas čini nesigurnima. Ubjeđuju nas da će novo poslovno odijelo da učini da se osjećamo kompetentnije na poslu. Da će nove štikle automatski da
povuku za sobom i bolji ljubavni život. Da će, kada šminkom prekrijemo navodne „nepravilnosti“, garderobom „viškove“ i „manjkove“, sve biti bolje. Da su darovi mjerilo ljubavi. A onda, kad ništa materijalno ne donese sa sobom promjenu, ubjeđuju nas da smo mi negdje pogriješili i da treba da počnemo sve ispočetka – i to novim šopingom. Prihvatanjem sebe izlazimo iz začaranog kruga i stičemo sposobnost da na napadne reklame samo slegnemo ramenima.
Da li je u pitanju želja ili potreba?
Da li bi posjedovanje nekog predmeta zadovoljilo određenu potrebu ili je samo trenutni impuls? Ako je u pitanju poklon, da li postoji šansa da ga draga osoba nikada ne upotrijebi, već da predmet skuplja prašinu od samog starta? Sajtovi za kreiranje „lista želja“ u ovakvim situacijama su sjajni saradnici, jer dozvoljavaju svakom korisniku da napravi listu proizvoda koji su mu potrebni. Time svako ko želi nešto da mu daruje već zna šta da kupi i treba samo da odabere najzdraviju opciju u ponudi.
Da li je ovo kvalitetno napravljeno?
Prelazak prstima preko materijala i provjeravanje etikete da bi saznali nešto o tome kako i gdje je predmet napravljen je danas neophodna navika. U više navrata analize kvaliteta proizvoda su pokazale da dobra koja naručujemo onlajn bez prethodne provjere njihovog porijekla mogu sadržati materije koje su štetne po zdravlje. Dobar primjer za to su pojedine kopije luksuznih kozmetičkih preparata napravljene u Kini, u kojima su pronađeni tragovi olova, arsenika, čak i urina. One, nažalost, sjajno prolaze na našem tržištu. Često se na sajtovima ne mogu naći podaci o sastavu određenog predmeta, a u takvim slučajevima je najbolje pronaći bezbjednije mjesto za trgovinu.
DAR PO MJERI PRAZNIKA
Investiranje u doživljaj.
Uvijek je dobra ideja nekome pokloniti iskustvo umjesto predmeta. To može da bude večera u dobrom restoranu, zakazan termin u spa centru, mjesečna članarina u plesnom klubu, karte za pozorište ili putovanje u neistraženje predjele. Može biti i besplatno, poput kupona koje biste sami napravili, kojim neko stiče pravo na zagrljaj, usisavanje stana ili prvu jutarnju kafu… Pustite mašti na volju!
Vrijeme.
Najbolji poklon koji dragim ljudima možemo dati jeste da budemo tu za njih i to ne samo fizički. Prisutni, bez razmišljanja o problemima i obavezama. Posvećenost može da se ispolji na milion načina, od partije „Ne ljuti se čovječe“ do pažljivog slušanja onog što neko želi da kaže. Praznici su tu da nas podsjete da budemo zahvalni na ljudima koji su tu za nas. A iako djeluje jednostavno, u brzoj svakodnevnici današnjice upravo je vrijeme resurs koji nam nekako uvijek bježi kroz prste,
pa samim tim ostaje naš najiskreniji dar.
Kreativni izleti.
Nema veze da li imate iskustva sa ručnim radovima ili ne – pokušajte sami da napravite sitnice za svoje bližnje! To može biti čestitka, ukras za jelku, pleteni šal, losion za tijelo ili samo vaš način da upakujete poklone u stranice novina i kanap umjesto u ukrasni papir i ljepljivu traku. Pinterest obiluje idejama za praznične poklone za djecu i odrasle, novogodišnji dekor kuće i hranu koja će okupiti vaše najdraže u najluđoj noći u godini.
Podrška domaćim brendovima.
Ako kupujete, dajte prednost lokalnim proizvođačima, malim radionicama u kojima je svaki predmet unikatan, ali i „second hand“ radnjama i antikvarnicama, čime ćete udahnuti novi život nekom zaboravljenom detalju. Često je moguće tražiti od majstora ručnih radova da personalizuju željeni predmet, čime ćete osigurati da to bude jedinstven poklon kakav će imati samo osoba kojoj je namijenjen.
Nešto veće od nas samih.
U posljednje vrijeme raste broj ljudi koji tokom praznika doniraju novac u ime onih koje vole i time pokazuju da im je stalo ne samo do drage osobe, već do dobrobiti društva u cjelini. Ukoliko i sami želite da ovo uradite, potražite inicijativu kojoj biste donirali novac. To može biti pomoć ljekarima u istraživanju tretmana određene bolesti, doprinos školovanju djece u ugroženim regionima, finansiranje saniranja štete nakon ekoloških katastrofa… Ovo je zaista sjajan način da zahvaljujući vama, praznična atmosfera dopre do velikog broja ljudi. Na kraju, mali podsjetnik: uvijek je najbitnije da prazničnoj trgovini, kao i svemu ostalom, pristupate s pozitivnim mislima i dobrim namjerama. Ukoliko se odlučite da postanete odgovorniji potrošač, ne zaboravite da je to proces pun uspona i padova. Biće dana kada ćete podleći iskušenju, ali to je sasvim u redu i ne treba da odustanete od promjena u cjelini ako se to desi. Svijetu nijesu potrebni savršeni ljudi, već ljudi koje nije strah da promijene svoje loše navike. A taj trud je sasvim dovoljan za lijep početak 2018. godine.
