„Semantičke senke“ Saše Pančića u Galeriji-legatu Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića

Muzej savremene umetnosti najavljuje izložbu „Semantičke senke“ Saše Pančića, koja će biti otvorena u petak, 12. decembra u 18 časova, u Galeriji-legatu Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića. Ova izložba predstavlja pregled Pančićevog likovnog stvaralaštva tokom poslednjih dvadesetak godina, uključujući i najnoviju produkciju koja obuhvata objekte, skulpture, crteže i video-radove.

Autori izložbe su dr Rajka Bošković i Miroslav Karić.

Vidno polje 1, guma, šper, akrilik, cink, 61 x 50cm, 2025, Foto: Vladimir Popović

U prepoznatljivom Pančićevom rukopisu vrtložnih preplitanja, bilo manuelno ili na druge načine iscrtanih, isečenih, isavijanih elemenata, u međuigri njihovih površina i modelovanih praznina, nastaju perceptivno kompleksna likovna ostvarenja dodatno naglašena semantičkim potencijalima samih upotrebljenih materijala.

Rez 1, ručni papir, crni karton, 76 x 57cm, 2025, Foto: Vladimir Popović

Kvalitativna svojstva i izražajne raspone metala (čelik, korten, inoks…), gume, terakote, papira, kartona, Pančić uvodi kao značajan konceptualni segment dela čiju suštinu čine procesi i postupci obrade i tehničke transformacije materijala, njihova evokativnost stanja, odnosa, dinamika, poredaka u širim kontekstima. Izvan granica čisto vizuelnih stimulansa umetnik kroz slojevite senzorne dimenzije dela određenog pozicijom u izlagačkom prostoru, svetlom, senkama, kretanjem produbljuje njegovu komunikaciju sa posmatračem.

Senka 5, metal, 64 x 40 x 35cm, 2022, Foto: Vladimir Popović

Posebno u tom smislu jeste važan i Pančićev neretki izbor ahromatske palete u kompozicionim kombinacijama ploha, pozadina, u zonama njihovih susreta i razdvajanja, gde bogate simboličke i značenjske predznake crne i bele unosi u dalja uodnošavanja materijalnih i refleksivnih aspekata dela, proširujući prostor kontemplativnih doživljaja izvedenih formi.

Za umetnika prostorna integrisanost radova ostaje ključna i ogleda se u nameri da svaki rad u postavci bude i tačka novog višečulnog iskustva i deo jedinstvene oblikovne celine, tako da se publika na izložbi kreće u ambijentu i atmosferi posebne sugestivnosti uvodeći sopstveni fizički i duhovni svet u dijalog sa svime što u galerijskom prostoru zatiče. Utisak intenziviraju video-radovi kao istovremeno autorov iskorak u novi medij i nastavak njegovih istraživanja i poetike prisutne u crtežima, objektima i skulpturama, koji su elaborirani kroz pokretne slike ili svojevrsnu vizuelnu inspekciju formi, suptilno uodnošavanje tekstura i materija animiranih namenskim pratećim zvukom, još jednom komponentom u otkrivanju Pančićevih dinamičkih struktura.   

Ogled 5, metal, inoks, 50 x 40 x 25cm, 2023, Foto: Vladimir Popović

***

Saša Pančić (1965, Mostar) diplomirao je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 1989. godine, a pet godina kasnije i magistrirao na istom fakultetu. Status samostalnog umetnika stekao je 1988. godine i član je ULUS-a od 1992. godine. Izlagao je na više od dvadeset samostalnih izložbi, kao i na brojnim grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu: u Grčkoj, Poljskoj, Hrvatskoj, Bugarskoj, Rumuniji, Kini, Japanu, Francuskoj, Rusiji, Finskoj, Nemačkoj. Pančićeva dela nalaze se u javnim i privatnim kolekcijama, među kojima su: Narodni muzej Kraljevo, Narodni muzej Aranđelovac, Narodni muzej Kragujevac, Muzej Terra Kikinda, Muzej Zepter, Muzej Macura, Kolekcija Telenor, Kolekcija Wiener, Kolekcija Luciano Benetton, Kolekcija Galerije savremene likovne umetnosti Niš, Kolekcija Kulturnog centra Pančevo, Kolekcija Galerije Thalberg u Cirihu. Takođe, autor je nekoliko skulptura u javnom prostoru: Muzej Terra, Kikinda; Park skulptura Centra za likovno obrazovanje „Šumatovačka”, Beograd; hol Beogradskog dramskog pozorišta, Beograd; javni prostor grada Sofije; Park skulptura Kakslauttanen,  Laponija. Pančićevi video-radovi prikazani su na festivalima SEEfest – East European Film Festival, Los Anđeles, i Beogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma.

Izložba će biti otvorena do 23. februara 2026. godine.

Share