Pisci preporučuju omiljene književne naslove: Mladen Milosavljević

Ovog ponedeljka u rubrici Pisci preporučuju omiljene književne naslove gostuje nam Mladen Milosavljević, etnolog, pisac, reditelj, urednik portala posvećenog folklornoj fantastici Omaja i koosnivač izdavačke kuće Bedem. 

U fokusu Mladenovog rada je folklorna fantastika, i ukoliko do sada niste imali priliku da se susretnete sa njegovim književnim stvaralaštvom, jesenje kiše i tihe večeri su idealan ambijent da se upustite u jedinstveno putovanje proizašlo iz pera ovog svestranog stvaraoca. Predlažemo vam da počnete redom od romana Kal juga (Strahor, 2018) i Jezava (Bedem, 2020), do nedavno objavljene poeme za decu Olalije (Bedem, 2021).

Ipak, pre nego što krenete na to književno putovanje pročitajte koje autore i naslove je Mladen ovom prilikom izdvojio za čitaoce Plezira.

Katarina Nikolić, „Lovište“, (Areté, Beograd, 2021)

Ovaj roman, najavljivan i predstavljan kao svojevrsni banatski triler, donosi priču o stanovnicima malog vojvođanskog mesta i njihovim tajnama, nerazjašnjenim odnosima, mržnji i svemu onome što može da se krije ispod naizgled mirne površine života u malom provincijskom mestu. Razlog više zbog koga preporučujem baš ovaj roman, jeste i činjenica da ovdašnja čitalačka publika nije imala mnogo prilike da se sreće sa delima domaćih pisaca trilera, obzirom da je ovaj književni žanr kod nas još uvek u povoju.

Dejan Ognjanović, „Prokletije“, (Ghoul Press, Niška Banja, 2021)

Krajem devedesetih godina prošlog veka, na prostorima bivše Jugoslavije jedno ratište se gasi, a drugo, na Kosovu, polako počinje da tinja. Grupa veterana kreće na put u srce planinskog venca Prokletije, tamo gde se prožimaju ljudsko i neljudsko i gde vrebaju tamne senke onih koji više nisu ljudi. Treći roman prvog srpskog doktora za horor, kao i u prethodna dva puta donosi, pre svega, uverljivo dočaran i opisan lokalni milje, kao i višeslojnu, metaforičnu i slikovitu, gotovo filmsku priču, koja će vam povesti na neočekivano putovanje kroz samu srž užasa.

Mladen Jakovljević, „Kad se vratim“, (Akademska knjiga, Novi Sad, 2021)

Radnja novog romana Mladena Jakovljevića ispripovedana u dva narativna toka, za temu ima gubitak bliske osobe i sučeljavanje sa nastalom prazninom. Kao i u prethodnom romanu, autor nas vešto vodi kroz suprotstavljene svetove tradicionalnog i modernog, pri čemu je dominantna nit radnje isprepletana oko kolektivnog tradicijskog pamćenja, koje je i u pethodnom romanu ovog autora, zauzimalo važno mesto.

Stanislav Krakov, „Život čoveka na Balkanu“, (Službeni glasnik, Beograd)

Testamentarni zapis Stanislava Krakova i, pored njegova dva romana „Kroz buru“ i „Krila“, najvažnije delo za razumevanje umetničkog ali i životnog opusa ovog neobičnog čoveka tragične sudbine. „Život čoveka na Balkanu“ donosi priču o najvažnijim političkim događajima u Srbiji, opise tri rata ali i okolnosti pod kojima se ginulo na prečac. Jedno od najsnažnijih i najsadržajnijih ratnih svedočanstava, koje je nastalo iz pera jednog domaćeg autora.

Dejan Aleksić, „Drama u podrumu gospođe Joje“ (Imam ideju, Kraljevo, 2019)

Na kraju i preporuka za jednu dečiju knjigu, u pitanju je poema Dejana Aleksića, jednog od naših najnagrađivanijih i najčitanijih savremenih pisaca za decu. Poema donosi priču o neobičnom ljubavnom slučaju vremešne komšinice i smotanog majstora iz susedstva, čijoj je ljubavi kumovao stidljivi podrumski mrak. Duhovito, veselo i neobično, kao i u slučaju nekih ranijih Dejanovih poema (Pustolovine jednog zrna kafe na primer), one nisu namenjene samo deci po godinama, već i onima koji odbijaju da polože oružje pred godinama i priznaju da su još uvek mališani u srcu.

Share