Nesto-staro-nesto-novo-3

Nešto staro, nešto novo, nešto reciklirano, nešto zeleno

Svaka nova godina sa sobom nosi i talas nove energije, talas koji čini da se zavjetujemo da ćemo redovno vježbati, zdravije se hraniti i više misliti na sebe u narednih 365 dana. Istovremeno, novi počeci nas navode na razmišljanje i evaluaciju svega što ostavljamo za sobom. Oni nas guraju laktom u rebra sve dok ne zavirimo u ormane i bacimo odjeću koju smo prerasli, očistimo prašinu ispod tepiha, ali i odamo sebi priznanje za sve što smo uspjeli da postignemo tokom minula četiri godišnja doba. Odlučili smo da vam temu ekologije približimo tako što ćemo izdvojiti ono najbolje po čemu ćemo pamtiti 2016.-u, najaviti ono čemu se radujemo u 2017. i posavjetovati vas kako da svoj način života uskladite sa prirodom.

Nesto-staro-nesto-novo-nest

Posljednju nedelju oktobra 2016. obilježila je silina kojom je odjeknuo dokumentarni film „Prije poplave” (Before the flood), djelo oskarovca Leonarda Dikaprija. Proslavljeni glumac je tokom tri godine putovao po svijetu, zabilježio na koji se način priroda izmijenila ljudskim djelovanjem i jednostavnim jezikom objasnio goruće probleme vezane za globalno zagrijavanje. Film je učinio besplatnim za gledanje na određeno vrijeme, kako bi osigurao da nađe svoj put do što većeg broja ljudi. Prikazujući svoje razgovore sa prvim čovjekom katoličke crkve, Papom Franciskom, predsjednikom Amerike, Barakom Obamom, brojnim ekonomistima, naučnicima, ali i civilima, koji su prvi na meti ekoloških problema, on uspješno šalje poruku u sve krajeve svijeta: globalno zagrijavanje je naša stvarnost, ljudski rod je odgovoran za nju, i ne postoji magično rješenje koje će učiniti da nestane preko noći. Naprotiv, put do oporavka je duži i zahtjevniji – potrebno je suštinski promijeniti naš pogled na svijet, naše prioritete i svakodnevne navike. Možda potpuno suprotno od očekivanog, u filmu nada nadjačava paniku, a svaka priča, intervju i prilog prožeće vas uvjerenjem da kolektivnim djelovanjem možemo učiniti planetu Zemlju boljim mjestom za život. I baš kao Leonardo Dikaprio, mi ćemo se potruditi da vam u narednim redovima unesemo dašak motivacije, a možda i novu perspektivu na sve popularniju temu. Iako burna, 2016. će umnogome ostati zapamćena kao godina u kojoj su izvojevane brojne ekološke pobjede. Sve imaju zajednički motor koji ih pokreće: mlade ljude pune elana, koji zahtijevaju bolji kvalitet života od starijih generacija.

Evo nekih polja na kojima su zabilježeni veći pomaci:
Povećao se broj vegana i vegetarijanaca. Kako piše britanski „Guardian”, broj vegana u Ujedinjenom Kraljevstvu se za samo 10 godina povećao za 350 posto. Dokumentarci poput Cowspiracy i Forks over knives, kao i brojne knjige o ishrani baziranoj na biljkama približile su ljudima vezu između ekološkog zagađenja i čovjekove ishrane. Naime, veliki procenat svih zagađenja vode i vazduha potiče upravo sa stočnih farmi! Uzgajanje životinja traži mnogo energije i pitke vode u svim stadijumima procesa (pojenje životinja, čišćenje štala, obrada mesa za tržište). U krajnjoj liniji, to znači da jedan vegan emituje do 75% manje zagađenja nego što to čini osoba koja redovno konzumira meso – i to pukom promjenom načina ishrane!

Nesto-staro-nesto-novo-2

Zdravi načini života postali su pristupačniji nego ikada. Argument da je skupo živjeti zdravo sada pada u vodu zahvaljujući onlajn prodavnicama zdrave hrane i kozmetike, konkuretnom tržištu solarnih kolektora i automobila i besplatnoj dostavi širom svijeta. Prvi čovjek kompanije „Tesla”, Elon Musk, javno je obećao da će održive metode proizvodnje električne energije uskoro učiniti jeftinijim od onih koje se oslanjaju na fosilna goriva. U pekarama je moguće naći hljeb bez brašna, u prodavnicama čokolade bez šećera, u restoranima (ham)burgere bez mesa. Svako od nas na raspolaganju ima široku paletu zdravih užitaka, čija konzumacija neće napraviti rupu u našim džepovima.

Javnost je postala probirljivija. Čini se da ljudima postaje sve jasnija veza između interesa bogatih međunarodnih korporacija, kreiranja politike i ponude informacija koje nam se plasiraju u mainstream medijima. Najslikovitiji primjer toga u 2016. bili su protesti protiv Dakota cjevovoda u Americi. Izgradnja cjevovoda je već u toku, a ukoliko se završi, služio bi za transport fosilnih goriva kroz predjele bogate čistom, pijaćom vodom, koje tamošnja urođenička plemena smatraju svetim. Tokom prethodnih desetak mjeseci, mirne demonstratore su tjerali, hapsili, ponižavali i tukli, a ništa od toga nije se moglo naći u većim svjetskim medijima. Zašto? Zato što znatan dio njihovog kapitala vodi porijeklo od naftnih kompanija, i nije im u interesu da se o tome izvještava. Isto važi i za pojedine političke aktere, čije kampanje se finansiraju iz istih izvora. Stoga je postalo jasno da ukoliko želite doći do istine, morate prednost dati malim medijskim kućama, koje još uvijek nijesu postale dio multinacionalnih lanaca, i sve što saznate provjeriti u više izvora.

Ljudi uviđaju koliko zavise od prirode. Joga, zdrava ishrana, meditacija – u trendu su navike koje nas čine bližima našoj prirodi, ali i prirodi u cjelini. Pokazalo se da konstantna želja za akumuliranjem materijalnih dobara nije u stanju da nam pruži istinsku radost, a Zemlju ostavlja pretrpanom otpadom. Plastika će ostati kao svjedok naše konzumerističke kulture vjekovima nakon što posljednji čovjek napusti planetu. Postaje nemoguće predvidjeti vremenske prilike na duže staze, gubi se jasna granica između godišnjih doba, a povećava broj poplava, požara, zemljotresa i cunamija na svjetskom nivou. Sve to nam govori da, kako bismo nastavili dalje, moramo shvatiti da nismo ništa važniji od ostalih karika u kompleksnom prirodnom lancu: antropocentrizam mora ustupiti mjesto poštovanju za sva druga živa bića.

Nesto-staro-nesto-novo-3

Šta očekivati u 2017. godini? Pa, nažalost, biće ovo sigurno još jedna veoma topla godina, tokom koje će brojne biljne i životinjske vrste dospjeti na listu ugroženih. Posjeći će se na hiljade stabala u Amazoniji, istovariti na hiljade tona otpada u okean i biće ignorisano na hiljade razjarenih glasova mještana koji se bore da i posljednje zelene površine oko njih ne postanu zalivene betonom ili zagađene naftom. S druge strane, cijena solarne energije će dodatno opasti, ljudi će jesti još manje hrane životinjskog porijekla, a zakoni širom svijeta biće dopunjeni rigoroznijim pravnim normama koje se tiču zaštite životne sredine. Na svakom od nas je da odluči koji tas na vagi će imati veću težinu. Uzmite u obzir – ignorisanje teme se računa kao podržavanje zagađivača. Svako od nas može postati primjer promjene koju želi da vidi u svom okruženju.

U izobilju ideja za „eco-friendly” život, mi smo izdvojili samo neke koje mogu učiniti 2017. vašom najzdravijom godinom do sada:
Podržite korisne projekte. Potpišite peticiju, donirajte novac ili se učlanite u neku ekološku organizaciju. Trenutno društvenim mrežama kruži kampanja za finansiranje snimanja dokumentarca „Eating our way to extinction”, čiji je trailer Leonardo Dikaprio nazvao videom koji bi budući naraštaji voljeli da danas odgledate. Pomozite komšiji u stvaranju zelene bašte na krovu vaše zgrade ili gradonačelniku da zaštiti lokalni park. Stavite svoje ideje na papir, pa i sami pokrenite neku inicijativu.

Nesto-staro-nesto-novo-5
Prigrlite minimalistički način života. 
Minimalistički pokret svakog dana dobija sve više pristalica. Riječ je o načinu života koji podržava investiranje u mali broj luksuznih i vanvremenskih komada odjeće, namještaja i alata, koji će vam trajati decenijama. Svi suvišni predmeti se doniraju ili bacaju. Prebacite se na elektronsko plaćanje računa kako bi bacali što manje papira; čitajte knjige i časopise u onlajn izdanju; u trgovinu ponesite platnenu torbu za namirnice koju ćete koristiti umjesto plastičnih kesa. Kupite termos šolju i ponudite je baristi u lokalnom kafiću sljedeći put kad poželite kafu za ponijeti. Ne kupujte plastičan pribor za ručavanje. Potrudite se da vam garderoba bude u maksimalno 3 boje, kako bi svi komadi mogli da se uparuju međusobno, a vedrinu u svoj orman unesite pomoću šminke i aksesoara.

Podržite lokalne proizvođače i reciklirajte. Put do zdravijeg života leži u osnaživanju malih i srednjih preduzeća nauštrb međunarodnih korporacija. Pođite do obližnje pijace, potražite ručno rađene proizvode napravljene od strane vaših sugrađana. Trenutni sistem trgovine počiva na našoj konstantnoj kupovini, pa se potrudite da nečemu nađete novu namjenu nakon što dotraje. Posadite začinsko bilje u starim konzervama, napravite kutiju za nakit od kutije za cipele, koristite stare tegle kao posude za deterdžent ili kasice za štednju.

Nesto-staro-nesto-novo-4

Budite istrajni u mijenjanju svojih navika. Čitajte – blogova i knjiga o zdravim načinima života je svakog dana sve više! Ne plašite se da postavljate pitanja. Dvaput razmislite o svakom projektu koji se odvija u vašoj okolini. Da li on doprinosi dobrobiti lokalnog stanovništva i cijele planete? Ne ustručavajte se da reagujete na sve što vam nije po volji. Zapamtite: sve institucije u krajnjoj liniji moraju poštovati volju građana. Uvrstite ekološke teme u razgovor sa prijateljima na sljedećoj popodnevnoj kafici ili sa porodicom, na nedeljnom ručku. Diskutujte o tome šta treba promijeniti. Zajedno se izborite za kante za reciklažu u vašem komšiluku ili zaustavite izgradnju još jednog tržnog centra na mjestu gdje je trenutno dječiji park. Provedite dan u prirodi. Udahnite duboko i razmislite o svim stvarima koje su oko vas, a koje uzimate zdravo za gotovo. Buduće generacije možda neće znati šta je snijeg ili koral, a životinje poput riseva ili žirafa neće moći vidjeti ni u zoo vrtovima. Budimo zahvalni na tome što smo još uvijek u poziciji da sami odaberemo na koji ćemo način stići do željenog cilja i što apsolutno svaka promjena koja je u skladu sa prirodom doprinosi većoj povezanosti sa zajednicom i stvarima oko nas i boljem kvalitetu života.

Share

About Tea

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

CAPTCHA Image

*