KROJAČICA SUDBINE

Žena koja je uspostavila jednu od najefikasnijih podzemnih mreža revolucije, koja je svojim oštrim jezikom krojila sudbinu baš kao što je svojom iglom krojila haljine. Policarpa Salaverrieta, poznatija kao La Poli, bila je kolumbijska heroina i borac za nezavisnost i slobodu.

Rođena je u velikoj porodici u Novoj Granadi, sadašnjoj Kolumbiji. Tačan datum njenog rođenja kao i pravo ime nije poznato. Policarpa je ime koje je dobila kada su je vojne snage počele tražiti. Hiljade ljudi, među kojima su i njeni roditelji, brat i sestra, 1802. godine izgubili su živote nakon epidemije velikih boginja. Preživela deca, među kojima je i sama Poli, otišla su na različite strane.

Policarpa Salaverrieta je bila prelepa, živahna krojačica koja je odlučila da se pridruži pokretu otpora. Ona se infiltrirala u salone nekih od najuglednijih rojalista i tako prikupljala informacije, novac, nabavljala opremu, prevozila, skrivala i regrutovala vojnike.

Paola Escobar Policarpa Salavarrieta by Good Night Stories for Rebel Girls

Ona je svoj posao obavljala glatko i neprimetno, sve dok braća Almeida nisu uhvaćena sa informacijama koje su nju povezivale sa revolucijom. Lojalisti su tada posumnjali u  izdaju, ali nije bilo dovoljno čvrstih dokaza da bi je optužili za špijunažu i izdaju države. Međutim prilikom hapšenja Aleja Sabaraina, koji je navodno bio njen ljubavnik, nađen je spisak Rojalista i Patriota koji mu je dala Polikarpa. To im je bilo dovoljno da je uhapse i osude na smrt zajedno sa Alejom i još šest drugih zatvorenika. Ponuđena joj je sloboda ako se povuče ali ona je to odlučno odbila.

Do poslednjeg trenutka ona je koristila svoj glas da osvesti narod i da se bori za slobodu i nezavisnost. O tome svedoči Hoze Hilario Lopez, vojnik koji je inspirisan La Polom na kraju postao predsednik oslobođene Republike Kolumbije. Lopez je često ponavljao priču o njenoj hrabrosti, odlučnosti i borbenosti.

Nakon njene smrti, Kolumbija joj je odala počast na različite načine. Postavljeni su spomenici u Bogoti i Guaduasu u njenu čast. Kolumbijska vlada je 1910. godine obeležila 100. godišnjicu kolumbijske nezavisnosti i tom prilikom izdala seriju markica na kojima su se nalazile slike nekih od heroja nezavisnosti, uključujući i njenu sliku. Ona je jedina žena čiji se lik pojavio na kolumbijskoj valuti. Pored svega toga, u njenu čast se od 1967. godine 14. novembar slavi kao Dan kolumbijskih žena.

Ona je bila i ostala kolumbijska heroina nezavisnosti.

Share