Kako izbeći požare i njihove posledice?

Milica Alavanja iz Zelene patrole na delu, razgovarala je sa Ljubicom Krnjajić iz udruženja „Eco fire“ o preventivi, uzrocima i posledicama požara koji su posledica neodgovornog ponašanja građana i neadekvatnog reagovanja institucija.

Šta bismo mi, kao građani i država, trebalo da uradimo da bi se smanjio broj požara i posledice tih požara?

Ono što smo morali da uradimo, a nismo, jeste da dobro analiziramo požare i utvrdimo ko su njihovi izazivači. Svi požari na otvorenom kao i šumski požari najčešće bivaju izazvani ljudskim nemarom i ljudskom nepažnjom. Kada bismo analizirali požare znali bismo u kom pravcu preventivno da delujemo. U našoj državi malo pažnje se posvećuje preventivi, a razlog za to je nedostatak pravih stručnjaka. Mi imamo ljude na određenim mestima koji nisu školovani za zaštitu od požara, nemaju adekvatno znanje i imaju drugačiji pristup. Treba bolje da snimimo stanje zaštite od požara, da radimo na jačanju svesti građana i da obučimo građane da sprovode preventivne mere i učestvuju u gašenju požara. Kada se mnogo ljudi uključi požar se brže gasi, kada mnogo ljudi patrolira manja je verovatnoća da će do požara doći.

zelena-patrola

Sada kreće sezona požara, građani pale suvo lišće i rastinje u svom dvorištu. Kakva je svest građana u našoj državi?

Građani nisu dovoljno oprezni. Neke poslove odrađuju vatrom iako je to zakonom zabranjeno. Apelujem na građane da ne pale lišće, jer je to zakonom zabranjeno. Sa druge strane, ako se pali vatra moraju se preduzeti preventivne mere. Moramo voditi računa da vatra ne preraste u požar. Ovi topliji dani pogoduju izbijanju i širenju požara. Zamolila bih naše sugrađane da čuvaju šumu i da obrate pažnju  na ponašanje drugih ljudi. Sve što je sumnjivo da prijave policiji. Molila bih i policiju da na ta upozorenja ozbiljno odreaguje, posebno inspektori za zaštitu od požara. Moramo sprečiti namerna paljenja, adekvatno se opremiti i uključiti što više građana u gašenje početnih požara. Početni požari se lako gase sa malo snage i sredstava dok se razvijeni ne mogu tako brzo ugasiti ni sa najsvremenijom opremom i dobro obučenim ljudima. Važno je podsetiti da smo preko požara koji je izbio na Tari olako  prešli. Nije se utvrdilo ko je i kako zapalio šumu, koji su propusti u sprovođenju preventivnih mera i čuvanju šume, koliko nas je koštalo gašenje požara i obnavljanje šume. Isti slučaj imali smo i u požaru u Bačkoj Palanci gde je učestvovalo 20 vatrogasnih vozila i više od 80 vatrogasaca. Veliki broj građana je kofama donosio vodu kao pre 200 godina, ali su dali veliki doprinos u gašenju tog požara. Mi danas o tome ništa ne pričamo. Problem u Srbiji je način na koji je sektor za vanredne situacije uzurpirao zaštitu od požara. Zaštita od požara je zadatak svih građana. Podaci o požarima moraju biti javni, dostupni svakom građaninu. Neophodno je utvrditi uzrok svakog požara a ne sakrivati ga. Treba izneti uzroke požara, šta je pogodovalo širenju požara, šta je otežavalo akciji gašenja, koje su i kolike štete, na taj način možemo edukovati građane.

Ko je kriv što godinama niko nije odgovarao za izazivanje požara? Da li je problem zakonska regulativa ili možda policija?

Postoji mnogo krivaca. Jedan od problema je nedostatak znanja. Treba poznavati zaštitu od požara, treba poznavati požar da bi se utvrdio uzrok, mora se utvrditi ko je i kako ga je izazvao. Mi nemamo puno stručnjaka, a ono malo što imamo ne radi u sektoru za vanredne situacije. Problem je što su građani i državni organi sve prepustili određenom broju ljudi, ta grupa ljudi ne bavi se ozbiljno ovom temom. Apelujem na vladu da drugačije osmisli sektor za zaštitu od požara, da ga izvuče iz ministarstva unutrašnjih poslova, da sektor bude bliži i ima bolju saradnju sa građanima, a ne da bude izolovan. Podaci moraju biti dostupni svim građanima i nama koji se bavimo zaštitom od požara kako bi mogli da pomognemo državi u utvrđivanju šta nam se i zbog čega dešava. Neće nam pomoći ni 100.000 vatrogasaca ako budemo izazivali ovoliko požara dnevno. Srbija godišnje ima četiri puta više požara nego pre 40 godina u SFRJ koja je bila daleko veća država. Problem je što se ne posvećuje dovoljno pažnje najbanalnijim uzrocima požara, mali požari prolaze neprimećeno. I male požare moramo posmatrati kao potencijalne uzroke velikih katastrofa koje je Novi Sad imao više puta.

Nije dobro da poruka iz sektora za vanredne situacije, posebno od načelnika bude mi ćemo preduzeti sve što je u našoj moći, mi moramo da se organizujemo i preduzmemo sve što je potrebno da bi zaštitili ljude, imovinu i životnu sredinu, a ne ono što možemo.- zaključila je ovaj razgovor Ljubica Krnjajić, udruženje „Eco faire“ iz Novog Sada.

Pogledajte celu epizodu dokumentarnog serijala Zelena patrola

Share